Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Suprotno do sada prihvaćenoj ideji deforestacija u nekim dijelovima svijeta može pomoći u borbi protiv klimatskog zagrijavanja, pokazali su rezultati istraživanja koji su objavljeni u SAD-u.


Deforestacija oslobađa ugljični dioksid, plin odgovoran za stvaranje učinka staklenika, i pridonosi klimatskom zagrijavanju, ali na nekim geografskim širinama, na primjer u Sibiru, u sjevernom dijelu Europe ili u Kanadi gdje je raširena polarna šuma, drveće može pridonijeti klimatskom zagrijavanju apsorbirajući više solarne radijacije, navodi se u istraživanju objavljenom na Akademiji znanosti Sjedinjenih Država.

Vezani članci Ivana Brkić Tomljenović - Što nas čeka u 2021. - 3 Nekima veće plaće, nekima nacionalna mirovina: Saželi smo što se sve mijenja za građane u 2021. Slika nije dostupna Arktik za 30 godina ostaje bez leda!?

Kontrolirano uklanjanje polarnih šuma i zamjena s pašnjacima i grmljem moglo bi pridonijeti preokretanju klimatskog zagrijavanja.

No suprotno tome, uklanjanje tropskih šuma, koju znanstvenici smatraju 'klimom Zemlje', igra značajnu ulogu u klimatskom zagrijavanju.

Znanstvenici s Carnegiea, privatnog instituta za istraživanja i
američkog Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore iz Kalifornije simulirali su na računalima učinke opsežne deforestacije na Zemlji i proučavali negativne i pozitivne učinke šumskih pokrova na različitim geografskim širinama kako bi došli do ovih zaključaka.

'Strategija ponovnog pošumljavanja u borbi protiv zagrijavanja Zemlje treba uzeti u obzir ne samo činjenicu da drveće apsorbira ugljični dioksid nego i njihovu sposobnost, ovisno o geografskoj šitini, da stvaraju isparavnjem vode koju zadržavaju oblake koji pridonose reflektiranju topline ili da je apsorbiraju stvarajući sjenu u najhladnijim zonama gdje ima snijega' pojasnio je Ken Caldeira, jedan od znanstvenika koji je sudjelovao u istraživanju.

Znanstvenici, međutim, ističu kako nisu za uklanjanje šuma iz
najhladnijih zona.