Precizno mjesto pada zasad je nemoguće predvidjeti ističu njemački svemirski stručnjaci. Očekuje se kako će se ROSAT prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu brzinom od 28.000 kilometara na sat, raspasti na 30-ak dijelova težine i do 1,7 tona.
Pročitajte i ovo
Najveći fragment koji bi mogao pasti na tlo mogla bi biti leća teleskopa, koja je izrazito otporna na toplinu i sama teži oko 1,7 tona, piše na stranicama Njemačkog svemirskog centra DLR.
Satelit je težak ukupno 2,7 tona, a 1998. godine pretrpio je nepopravljivu štetu te je iduće godine prestao s radom. Kako nema sustav propulzije, počeo je i propadati prema Zemlji.
Šansa da ROSAT 'sleti' na nečiju glavu jednaka je omjeru 1:2000, izračunali su njemački znanstvenici. Vrlo je izgledno da će ostaci satelita prije završiti u moru nego negdje na tlu.
