Na sjevernoj polutki koja je industrijski razvijenija, temperatura je porasla za 0,58 stupnjeva iznad prosjeka iz referentnog razdoblja 1961-1990, čime 2006. godina zauzima četvrto mjesto na ljestvici najtoplijih godina. Rekord još uvijek drži 1998. godina.
Južna polutka toplija je za 0,26 stupnjeva ove godine, odnosno sedma najtoplija u tom dijelu Zemlje.
U zbroju je 2006. godina šesta najtoplija otkako se mjeri
temperatura, objavio je WMO.
Podaci ne uključuju mjesec prosinac i dopunit će se u veljači iduće godine, ali je tendencija jasna i ne bi trebalo biti većih promjena, rekao je novinarima glavni direktor WMO-a Jean-Michel Jarraud.
'Reći da je zagrijavanje zahvatilo cijeli svijet ne znači i da je jednoliko. Negdje može biti jače, a drugdje slabije', istaknuo je Jarraud. 'Zagrijavanje planeta uglavnom je posljedica ljudskog djelovanja', naglasio je.
Godinu 2006. obilježile su klimatske nepogode poput dugotrajnih suša na krajnjem jugu Afrike, u Australiji i u Kini. Nesvakidašnje poplave pogodile su u travnju istočnu Europu, ali i neka područja Afrike i Latinske Amerike.
Poremećaj klime potaknuo je goleme šumske požare, uzrokovao odrone tla i blatne bujice te uništavao ljetinu.
Ubrzano se topi i led na Arktiku, ustvrdio je WMO. Ritam otapanja leda sada je 8,6 posto u jednom desetljeću, ili 60.421 četvorni kilometar ledene površine godišnje, što je 'više od površine Švicarske', upozorio je Jarraud.
WMO će 2007. početi dvogodišnje istraživanje o promjenama u polarnim područjima i o njihovoj povezanosti s klimatskim promjenama, najavio je Jarraud.
