Ekipa koju vodi Kristin Harper sa sveučilišta u Atlanti, proučila je 26 vrsta zemljopisno raspršenih treponema (bakterije), koristeći se po prvi puta molekularnom genetikom u potrazi za podrijetlom sifilisa.
Ta je ekipa konstatirala da su vrste treponema najbliže treponemu sifilisa (treponemi pallidum) koji se po prvi puta pojavljuje u Europi 1495. upravo najstarije vrste pronađene u Južnoj Americi, uzročnik frambezije, treponeme pallidum.
Frambezija, bolest koja još hara po najsiromašnijim dijlovima Afrike, Azije i Južne Amerike postojala je i tada u tropskim predjelima Starog svijeta, ali u genetski drukčijem obliku.
Više od pola milijuna ljudi danas boluje od treponematoze, zaraznih bolesti čija su većina žrtava djeca i pogađa tropske i suptopske tople i vlažne predjele. Ta se bolest prenosi kožom i ustima.
U objašnjenju mutacije s jednog na drugi treponem, znanstvenici drže da se podvrsta odgovorna za frambeziju iz vlažne klime prilagodila europskim umjerenoj klimi i mutirala u podvrstu koja je uzročnik sifilisa.
"U genetskoj obitelji treponema pallidum, genetska konverzija je važan mehanizam evolucije", naglašavaju autori istraživanja.
Biolog Georges Armelagos, suautor istraživanja naglašava da je sifilis jedan od prvih primjera globalizacije, koja predstavlja važan čimbenik širenja bolesti.
