Kod grbavih kitova otkrivene ljudske moždane stanice

To bi saznanje moglo značiti da je ta vrsta sisavaca inteligentnija nego što se do sada vjerovalo te navodi na zaključak da se kompleksniji mozak kod njih razvijao u više etapa ili se nije koristio, kako je to često kod mnogih životinjskih vrsta, smatraju znanstvenici, prenosi Reuters.

Pročitajte i ovo mještani se organizirali Kada se on pojavi u blizini, stiže poruka na mobitel! "Bio je dovoljno blizu da ga čujete i pomirišite. To je nadmašilo sva očekivanja" Stvorena ovca koja je 15 posto čovjek

Otkriće bi stručnjacima moglo pomoći u objašnjenju ponašanja raznih vrsta kitova, poput primjerice njihovih zamršenih komunikacijskih vještina, potrebe za osnivanjem zajednice, o njihovom međusobnoj suradnji i pomoći te nizu drugih stvari za koje se dosad vjerovalo da predstavljaju slučajnost, izvijestili su američki znanstvenici.

Istraživanje na mozgu grbavih kitova proveli su Patrick Hof i Estel Van der Gucht iz Odjela za neuroznanost na njujorškom Medicinskom sveučilištu Mount Sinai. Oni su vrstu stanice poznatu pod nazivom neuroni s vretenastim izdancima koji se nalaze u korteksu, pronašli u dijelu mozga u kojemu su prisutni kod ljudske vrste i velikih majmuna, izvijestio je AP.

Unatoč tomu što funkcija spomenutih neurona još nije u potpunosti razjašnjena, znanstvenici pretpostavljaju da bi mogla biti značajna kod raznih kognitivnih sposobnosti - učenja, pamćenja i prepoznavanja. Vretenaste stanice često "napada" Alzheimerova bolest te druge slične bolesti poput autizma i shizofrenije.

Znanstvenici su istu vrstu neurona s vretenastim izdancima otkrili i kod zubatih kitova koji imaju najveću moždanu masu. Zubati kitovi, poput primjerica kitova orki smatraju se inteligentnijim od usatih kitova poput plavetnih i grbavih kitova. No, struktura cerebralnog korteksa kod grbavih kitova slična je njegovoj strukturi kod nekih drugih sisavaca.

Znanstvenici vjeruju da je spomenuta struktura najprije nastala kod zajedničkih predaka hominida (najvećih primata), kod ljudi, velikih majmuna prije 15 milijuna godina, a nije pronađena kod manjih vrsta čovjekolikih majmuna. Znanstvenici čak vjeruju da su se kod kitova ovi neuroni razvili i prije 30 milijuna godina. Oni pretpostavljaju da su se neuroni s vretenastim izdancima zadržali kod životinja s najvećom moždanom masom ili su se tijekom evolucije razvijali neovisno u više navrata.