Znanstvenici su pokusnim miševima uklonili neke receptore za njuh u mozgu i stvorili vrstu neustrašivih glodavaca.
Da bi dokazali svoje tvrdnje, znanstvenici su pokazali slike miševa koji su se približili mački na nekoliko centimetara, onjušili se pa čak se i poigravali s njezinom ogrlicom.
"Oni osjećaju miris prirodnoga neprijatelja, ali ne pokazuju strah. Čak su i pokazali visok stupanj znatiželje, ali nisu mogli nanjušiti opasnost", rekao je Hitoshi Sakano s Odsjeka za biofiziku i biokemiju Sveučilišta u Tokiju.
"Ti su miševi jako sretni uz mačke. Igrali su se s njima. Ali prije slikanja smo ipak morali nahraniti mačku", rekao je Sakano.
Stručnjaci su dugo mislili da strah u životinja potiče njihov snažan osjet njuha. No sada su prvi put znanstvenici otkrili da za otkrivanje mirisa i njegovo "prevođenje" u strah nije odgovoran isti dio mozga.
"Kako naš mozak tumači te informacije? Otkrili smo da sisavci imaju urođeni sustav za otkrivanje mirisa i naučeni", rekao je Sakano.
Sakano i njegovi kolege stvorili su dvije "vrste" miševa: jedne bez receptora za povezivanje mirisa i opasnosti i druge koji uopće nisu imali osjetilo njuha. Zatim su ih izložili urinu grabežljivaca poput sniježnih leoparda i lisica.
"Prva skupina i dalje je osjećala njihov miris, ali nisu raspoznavali opasnost", rekao je Sakano dodajući da je druga skupina teško otkrivala miris, ali čim bi osjetili miris grabežljivca, ukočili bi se i pravili mrtvi."
Miševi imaju oko 1000 gena za receptore njuha, a ljudi samo 400 aktivnih i 800 neaktivnih.
"Naš osjećaj njuha je vrlo slab. Mi ne možemo razlikovati ovogodišnje vino od prošlogodišnjega", zaključio je.
-
Prijetnja sigurnostiEuropska zemlja priprema stanovnike za rat, poslane upute: "Ako čujete eksploziju..."
-
konačno progovorioSkandal! Najstariji sin Beckhamovih iznio teške optužbe na račun svojih roditelja
-
visoke kazneCvjeta ova vrsta posla, mnoštvo ih radi i na crno: "S tim se inspekcija treba pozabaviti, ali teško ih je otkriti"
