Međunarodna skupina znanstvenika koju je predvodio Gerald Haug iz Centra za istraživanja na Zemlji iz Potsdama, povezuje nestanak dviju velikih kultura i civilizacija s velikim promjenama klimatskih ciklusa koje su se dogodile između 700. i 900. godine, vjeruju autori istraživanja objavljenog u stručnom časopisu Nature.
Velike i česte suše što su ih prouzročile nepravilnosti u kišnim razdobljima, koje su utjecale na siromašan urod žitarica i ostalih plodova te opće siromaštvo, moglo bi objasniti duboke tenzije koje su rezultirale propašću dviju velikih i naprednih civilizacija.
Znanstvenici svoje zaključke temelje na analizi sedimenata iz jezera Huguang Maar na jugoistoku Kine. Njihova magnetska svojstva i pronalazak titana, objašnjavaju znanstvenici, upućuju na razornu snagu monsunskih vjetrova koji su u tom razdoblju pustošili istočnom Azijom.
Haug i njegovi kineski i američki kolege utvrdili su da su se u
posljednjih 16.000 godina izmijenila tri razdoblja zimskih monsuna ijekom kojih je klima u Kini bila vrlo suha, posebno u trenutku propasti trinaeste kineske dinastije Tang koja je vladala između 618. i 907.
Ista skupina znanstvenika smatra da su velike klimatske promjene u dijelu svijeta s najviše tropskih kiša - na području današnjeg Meksika i Gvatemale, također mogle djelomično objasniti propast civilizacije Maja (250.-900.). Poznati po hijeroglifskom pismu, umjetnosti, solarnom kalendaru u trajanju od 365 dana i piramidama, ova razvijena civilizacija propala je u kratkome vremenu, a nitko do danas nije uspio objasniti zašto.
