Istraživanje je naručila i financirala tvrtka Proctor & Gamble, a rezultati su objavljeni u zadnjem broju stručnog časopisa Proceedings of the Nacional Academy of Sciences. Gljivica Malassezia globosa kao uzročnik prhuti otkrivena je prije samo pet godina.
Otprije je poznato da gljiva Malassezia normalno živi na vlasištu odraslih ljudi, većini od njih ne stvarajući posebne probleme. Sve stanice kože unutar mjesec dana odumiru, oljušte se i na njihovo mjesto dolaze nove. To normalno ljuskanje najčešće nije posebno vidljivo.
No, kad se Malassezia počne hraniti lojem, enormno se razmnoži što znatno ubrzava proces sazrijevanja stanica kože. Umjesto uobičajenih mjesec dana, to se događa unutar jedanaest dana, zbog čega se javlja velik broj mrtvih stanica koje se uz pomoć sebuma međusobno slijepe uzrokujući vidljivo perutanje. Na prosječnom ljudskom vlasištu nalazi se čak 10 milijuna gljivica Malassezie globose.
Znanstvenici su također ustvrdili da je gljiva Malassezia globosa jedan od najjednostavnijih organizama čiji su genetski kod genetičari do danas uspjeli definirati. On je 300 puta manji od ljudskog genetskog koda i ima samo 4.285 gena. S obzirom na to da nema sposobnost proizvodnje vlastitih masnih kiselina koji su temelj života, gljivica za to koristi sebum na ljudskom vlasištu.
Tim znanstvenika otkrio je da gljivica proizvodi ukupno osam tipova enzima lipaze - koji pospješuju razgradnju masti na glicerol i masne kiseline, a svaki od tih proteina mogao bi predstavljati terapeutski cilj za neki novi pripravak koji će spriječiti nastanak prhuti.
"Potpuni genetski kod Malassezie golose otvara ogromne mogućnosti znanstvenicima koji će shvatiti interakciju između gljivica i ljudi", rekao je dr. Thomas Dawson. Postojeći medicinski šamponi za sada pomažu u kontroli gljivične infekcije, no na njih se pacijent ne može u potpunosti osloniti, a s otkrićem genetskog koda ove gljivice očekuje se i pojava novih učinkovitijih preparata.
