Istraživanje ispitanika, većinom u ranim šezdesetim godinama, pokazuje da su oni najgnjevniji među njima mnogo skloniji neravnomjernom ritmu otkucaja srca od onih koji su smireni.
Pročitajte i ovo
Dr. Christine Albert, iz Bolnice Brigham, u Bostonu, kaže da što su jači ispadi gnjeva, to ozbiljniji mogu biti problemi sa srcem. "Bolesnici koji su lako i često jako gnjevno reagirali 17 puta su skloniji da obole od po život opasnih srčanih poremećaja", kaže dr. Albert.
Godinama se već zna za vezu između ljutnje i srčanih bolesti. Ranija studija, iz 1995, ustanovila je da su ljutiti pojedinci u dvostruko većoj opasnosti od srčanog udara od onih koji su smireni, i to čak i do dva sata nakon gnjevnog ispada.
Ispad ljutnje izaziva naglo povećanje koncentracije adrenalina u organizmu, što izaziva povišenje krvnog tlaka, ubrzava rad srca i ometa ravnomjernost njegovog otkucavanja. Sve to navodi organizam da pošalje u krvotok pločice kolesterola, koje mogu izazvati stvaranje krvnih ugrušaka.
Temperamentnost, dakle, nije baš najzdraviji način reagiranja.
