Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Usporedno s prošlotjednim 'kritikama' na račun Hrvatskog napretka prema EU, ponovno loše vijesti. Istraživanje Europske komisije i njezinog odjela za zaštitu zdravlja pokazuje kako su Hrvati najdeblja europska nacija. Više u video prilogu.


Ministri i visoki zdravstveni dužnosnici iz 53 europskih zemalja od srijede u Istanbulu razgovaraju o sve većem postotku pretilih ljudi što se danas smatra jednim od
najvažnijih izazova za zdravstvo.

Vezani članci Iseljavanje mladih, ilustracija (Foto: Pixsell, Tomislav Miletić) Auf Wiedersehen, Kroatien: Lani se više od 26 tisuća Hrvata iselilo u Njemačku Slika nije dostupna 'Za zdrav obrok je dovoljno 20-ak kuna i pola sata kuhanja'

Zemlje sudionice, među kojima su i republike iz Središnje Azije te Izrael, trebaju potpisati Europsku povelju o borbi protiv pretilosti i donijeti smjernice za borbu protiv te bolesti, najavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Trodnevni sastanak prvi je takve vrste u regiji u kojoj polovica
odrasle populacije ali i petina djece pate od viška težine, a jedna trećina njih je pretila, prema statistikama WHO-a.

"Pretilost je u Europi dosegla epidemijske razmjere", objavio je WHO u listopadu. "U dva posljednja desetljeća ona se utrostručila".

Ako se ništa ne poduzme, upozorava organizacija, regija će do 2010. imati 150 milijuna pretilih odraslih ljudi, ili 20 posto populacije, te 15 milijuna pretile djece i adolescenata, što znači 10 posto populacije.

Na porast pretilosti prošlog je mjeseca upozorila i Europska
komisija, glavni partner WHO-a na sastanku u Istanbulu kada je objavila da se "gotovo 27 posto europskih muškaraca i 38 posto europskih žena smatra pretilima".

WHO je zabilježio sve akcije koje su nedavno poduzele europske zemlje u borbi protiv debljine, no ustvrdio je da nijedna mjera dosad nije bila djelotvorna.

Škole su prve na listi ciljanih institucija u borbi protiv debljine
pa se u školama potiče tjelesna aktivnost djece a odnedavna se u jelovnike uvodi zdrava, a izbacuje hrana koja deblja. Mnoge su vlade ograničile oglašavanje pića i hrane za djecu.

Višak težine i pretilost važni su čimbenici rizika za brojne bolesti kao što su povišeni krvni tlak, srčane bolesti, dijabetes i rak, te osteoporoza, a te su bolesti odgovorne za 75 posto smrtnosti u Europi.

Pretilost ima visoku cijenu za europske vlade jer se na liječenje te bolesti troši od 2 do 8 posto proračuna za zdravstvo.

U Istanbulu WHO treba objaviti pobjednike u borbi protiv pretilosti, za akcije koje su pridonijele spoznaji tog problema i promicanju zdravog načina života.