Istraživanje, koje je vodio Ernst Fehr, obuhvatilo je 229 školaraca različite dobi, a rezulati su objavljeni u četvrtak u znanstvenoj britanskoj reviji Nature.
Ta promjena u ponašanju u djece koja počinju pokazivati sklonost za jednakost i pravičnost, nije samo posljedica društvenih uvjeta već je djelomice i programirana, evolucijski stečena i djelomice upisana u gene.
"Mislim da i geni i kultura u tome igraju ulogu", rekao je Fehr.
Studija nije proučila kolik je udio gena, a kolik udio naučenog.
Djeca su dobila slatkiše i bila raspoređena u parove. Svaki put su imala dvije opcije kao "jedan za mene, nijedan za tebe" ili "svakome po jedan".
Partner svakome djetetu je bila fotografija i na taj način izbjegnut je izravan kontakt licem u lice.
Djeca su nakon svake odluke dobivala bonbon za nagradu, bez obzira koju opciju odaberu. Međutim, mnogi od najmlađih odlučili su sve slatkiše zadržati za sebe. Nasuprot tome, sedmogodišnjaci i osmogodišnajci sustavno su birali biti pravedni.
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno"
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Ključni razgovori usred rataEvo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene"
