Istraživanje, koje je vodio Ernst Fehr, obuhvatilo je 229 školaraca različite dobi, a rezulati su objavljeni u četvrtak u znanstvenoj britanskoj reviji Nature.
Pročitajte i ovo
Ta promjena u ponašanju u djece koja počinju pokazivati sklonost za jednakost i pravičnost, nije samo posljedica društvenih uvjeta već je djelomice i programirana, evolucijski stečena i djelomice upisana u gene.
"Mislim da i geni i kultura u tome igraju ulogu", rekao je Fehr.
Studija nije proučila kolik je udio gena, a kolik udio naučenog.
Djeca su dobila slatkiše i bila raspoređena u parove. Svaki put su imala dvije opcije kao "jedan za mene, nijedan za tebe" ili "svakome po jedan".
Partner svakome djetetu je bila fotografija i na taj način izbjegnut je izravan kontakt licem u lice.
Djeca su nakon svake odluke dobivala bonbon za nagradu, bez obzira koju opciju odaberu. Međutim, mnogi od najmlađih odlučili su sve slatkiše zadržati za sebe. Nasuprot tome, sedmogodišnjaci i osmogodišnajci sustavno su birali biti pravedni.
-
Stočari su očajniUsred sezone svinjokolja ne mogu prodati domaće svinje, ministar stočarima poručio: Ovako će vam se isplatiti
-
Sporna kavaOglasio se Nikica Jelavić: "Pozivam Kekine da kažu pravu istinu"
-
suze radosnice"Mama, uspio sam, bit ću predsjednik Hrvatske!": Pogledajte emotivnu reakciju jednog predsjedničkog kandidata
