'Bez šećera' znači da ga ima do pola grama

Jer sve iznad toga može voditi dijabetesu, pretilosti, bolesti zuba. Ništa drukčije nije ni sa soli, izravnim uzročnikom visokog krvnog tlaka. Iako ga naš organizam voli u manjim količinama, proizvođači hrane na njemu ne štede. Četiri vrećice šećera sadrži čaša osvježavajućeg bezalkoholnog pića, voćnog soka. 90 grama šećera i 5 grama soli na dan preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije. Više od toga ne bismo smjeli koristiti. A stvarnost je daleko od tih brojki, zato što bijela zrnca šećera i soli nisu uvijek oku vidljiva.

tri vijesti o kojima se priča JOCA AMSTERDAM Zloglasni kriminalac dobro poznat hrvatskoj javnosti iznenada pušten na slobodu Što mislite? ANKETA Treba li molitelje maknuti s trgova? nema mobitel Nestala Teodora (14) u Zagrebu: "Svaka informacija može biti presudna"

'U velikom broju slučajeva čovjek se može iznenaditi koliko šećera nosi neka namirnica', kaže Sanja Katalenić Iljkić iz HZJZ-a. 'Možemo govoriti i o skrivenoj soli, znači onoj soli koja nije u soljenki na stolu koju dodajemo prilikom kuhanja, nego koje konzumiramo preko industrijski priređenih namirnica', dodaje Katica Antonić Degač, također iz HZJZ-a. Da salama može imati više soli od kokica, a voćni jogurt više šećera od zaslađene kave, dobro znaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

'Sladak okus je dobar okus. Jednostavno mi bez tih pojačivača okusa - šećera, soli, jednostavno bi hrana bila totalno 'bezlična' niti bi nama bila za konzumaciju prihvatljiva', objašnjava Sanja Katalenić Iljkić. Saharoza, glukoza, fruktoza, maltoza, fruktozno-glukozni sirup, dekstroza, galaktoza, laktoza, sve su to šećeri. A osim njihovog naziva, treba znati kojim se sve opisima razbacuju proizvođači. 'Bez šećera' znači da proizvod ima do pola grama šećera. 'Bez dodanog šećera' ne znači da ga nema, već da u taj, primjerice sok, nije dodan novi šećer, već sadrži samo prirodni iz voća. A treba se čuvati i oznaka 'light', jer ono što se proizvodu oduzme, npr. Masnoća, mora se nečim nadomjestiti, npr. šećerom. Zato je bitno čitati deklaracije. 'Apsolutno, deklaracija se mora čitati, tendencija je da se povećaju slova deklaracija tako da ne moramo s lupom šetati okolo po dućanu', dodaje Sanja Katalenić Iljkić.

One nisu obavezne, ali ih sve više proizvođača navodi. Ključan je GDA, odnosno postotak dnevne preporučene količine. Kad su u pitanju šećeri, to je 90 grama. Ove žitarice nisu među slađima, porcija za jedan obrok sadrži nešto više od 5 grama šećera, što je 6% dnevne preporučene količine. 'Raspon se može kretati od 5,2 do čak 12g šećera, ovisno koji su sastojci. Ovo su čiste žitarice, postoje žitarice s čokoladom, voćem, itd. Tako da onda sve to nosi sa sobom i šećer', kaže Sanja Katalenić Iljkić. Tako ćemo, npr. sa zdjelicom žitarica i jednim voćnim jogurtom pojesti trećinu šećera koji nam je taj dan potreban. Čaša soka sadrži 20 grama šećera,gotovo četvrtinu potrebne dnevne količine.

'Ta pića sadrže značajne količine šećera, i da, nakon što popijemo to hladno piće još smo više žedni', objašnjava Katica Antonić Degač. U laboratorijima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo svakodnevno kontroliraju količine šećera i soli u raznim namirnicama, a nekad se i sami iznenade rezultatima. 'Juha iz vrećice. Upravo zato što čovjek misli - konzumira se žlicom, može se pojesti više od jednog tanjura, a ustvari te brojke su jako visoke', kaže Sanja Katalenić Iljkić. Analiza je pokazala kako jedan tanjur juhe iz vrećice sadrži gotovo polovicu soli potrebne za jedan dan. Nema iznenađenja da kikiriki sadrži 22 posto. Dvostruko je slanija salama šunkerica - s 40 posto. A dimljena pureća prsa - više od 90 posto. Ali, zašto je to uopće bitno? Sol je dobila neželjeno naziv - bijelo zlo. Čak je i svjetska zdravstvena organizacija smanjila preporučeni dnevni unos - sa 6 na 5 grama na dan. 'Sol zadržava vodu u organizmu i time pridonosi rastu krvnog tlaka', rekla ja Katica Antonić Degač.

Koristimo 16 grama soli, a preporučeno je 5

A visoki krvni tlak ulaznica je za svijet bolesti srca i krvnih žila, srčani i moždani udar. Koliko soli koristimo zna magistrica Degač. Sa svojim suradnicima istražila je koliko u Hrvatskoj prosječna osoba na dan pojede soli. 'Ispalo nam je da je to negdje 15 do 16 grama po osobi što je značajno više od količine soli koju, kao što sam rekla, preporuča Svjetska zdravstvena organizacija, maksimalno do 5.'

Meso i suhomesnati proizvodi, kao i grickalice, poznati su izvor soli. Panirano meso peradi sadrži četvrtinu njegove dnevne preporučene količine. Slani štapići više od polovice. Ali peciva su problem. Manje od pola kilograma bijelog kruha na dan sve je što nam od soli treba. 'Već su krenuli neki koraci u okviru nacionalnog akcijskog plana za smanjenje soli koje se provodi u suradnji sa svjetskom zdravstvenom organizacijom i već su se neke pekarske industrije uključile, očekujemo da će i neke druge industrije se pridružiti', dodaje Degač.
'Sol niti se ne smije potpuno izbaciti, nego se malo samo snizuje količina soli da bi još uvijek bilo prihvatljivo za konzumaciju jer, Bože moj, bez peciva se ne može', smatra Iljkić.

Konzervansi i pojačivači okusa, to je uloga ovih slatkih i slanih bijelih zrnaca. Prerađena hrana glavni nam je izvor šećera i soli. Raženi kruh gotovo je slan kao i čips, a tost čak malo i više. Pistacije, pereci i slani štapići gotovo dvostruko više. 4 čaše voćnog soka 'bez dodanog šećera' dovoljna je količina slatkog za jedan dan. I suho voće njime obiluje. A voćni jogurt - kao 4 vrećice koje nikada ne biste stavili u kavu. Ali ovi rezultati nikako ne znače da se slatkih i slanih proizvoda trebate kloniti već samo da morate paziti da redovito ne prelazite granicu.