S dolaskom toplijeg vremena počela je sezona krpelja, koji mogu biti uzročnici ozbiljnih bolesti.
Dolaskom toplijeg vremena počela je i sezona krpelja, malih sitnih paučnjaka koji osim što su neugodni kad se uhvate za kožu i sišu krv, mogu biti i prijenosnici opasnih bolesti.
Iako sezona krpelja obično traje od travnja pa do kasne jeseni, zbog toplih i vlažnih zima krpelji počinju izlaziti sve ranije, pa je s toga potrebno poduzeti zaštitne korake što prije.
Što su krpelji?
Krpelji su sitni paučnjaci koji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi koju sišu od drugih životinja ili ljudi, a tom prilikom mogu prenijeti zarazne bolesti.
Žive na livadama, u žbunju i na drveću, veličine su od 3 do 5 mm, ne kreću se puno i tijekom svog života prohodaju svega nekoliko metara. Spavaju zimski san i bude se u proljeće, kada temperatura naraste iznad 15 Celzijevih stupnjeva.
Koje bolesti prenose?
Krpelji se najčešće sami zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a zatim bolesti prenose na ljude i pse.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske na čovjeka se najčešće prihvaća je tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), te virus krpeljnog meningoencefalitisa. U hrvatskom priobalju za ljude je rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
Iako je samo mali broj krpelja zaražen i mala je vjerojatnost da se čovjek zarazi, radi se o ozbiljnim bolestima.
Kako se mogu zaraziti?
Kontakt s krpeljem moguć je tijekom svakog boravka u prirodi, osobito među niskim raslinjem i u visokoj travi. Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, na visine do jednog metra, u šikarama i prizemnom sloju šuma. Nakon prelaska na domaćina, polako hodaju dok ne nađu prikladno mjesto za hranjenje. Svoje rilo zabijaju u kožu i sišu krv kojom pune svoj trup, zbog čega brzo znaju izgledati kao koštice od voća.
Postoji cjepivo
Od navedenih bolesti koje prenose krpelji, cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa, napominju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Cijepljenje se provodi trima dozama cjepiva, kojima se postiže zaštita tijekom tri do pet godina. Nakon toga treba se docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.
Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, izletnika, turista i rekreativaca koji povremeno borave u endemskim područjima, napominju u HZJZ.
O cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
