U Hrvatskoj je danas predebelo 80 posto muškaraca i 50 posto žena, a s obzirom da je sve više djece s prekomjernom težinom, na debljinu valja gledati kao na prepoznatljivi rizični faktor za nastanak brojnih bolesti koji će u budućnosti sve više utjecati na zdravlje cjelokupne nacije, rečeno je na okruglom stolu 'Debljina - ozbiljan društveni problem"'u organizaciji Udruge za prevenciju prekomjerne težine.
'Spoznaja o tome da je debljina bolest vrlo se sporo širi u pučanstvu', ističe predsjednik Hrvatskog društva za debljinu prof. Mirko Koršić i navodi kako se danas svaki drugi stanovnik Hrvatske bori s viškom kilograma dok je svaki peti predebeo i treba liječenje. Posebice je zabrinjavajuće, kako je istaknuto, što Hrvaska bilježi porast djece s prekomjernom težinom pri čemu se spominje i podatak o 11 posto predebele djece u osnovnim školama.
Vezani članci
Debljina se, upozorava prof. Koršić, još uvijek povezuje s lagodnim životom - prekomjernim uživanjem u jelu i izbjegavanju tjelesne aktivnosti no na njezinu pojavu djeluju i čimbenici okoline pa je za očekivati da će zbog debljine naša djeca živjeti kraće od nas.
Ne vjerujte čudotvornim pripravcima
Endokrinolog Jozo Jelčić iz Zavoda za endokrinologiju i bolesti metabolizma u KBC Zagreb ističe kako debljina zahtijeva stručno liječenje a ne 'čudotvorne'preparate i čajeve koji se nude u reklamama. Problem su razne vrste dijeta kojima se ljudi podvrgavaju a čiji se učinak gubi nakon godinu dana, jer je pravilno liječenje debljine dugotrajan i iscrpljujući put koji za neke može trajati i cijeli život.
U liječenje debljine u posljednje se vrijeme uključuje sve više stručnjaka, otvaraju se specijalizirani centri u bolnicama te se postupa prema smjernicama koje je donijelo stručno društvo pri Hrvatskom liječničkom zboru. Liječenje , ističe dr. Jelčić, uključuje promjene u načinu života, niskokaloričnu i uravnoteženu prehranu, više tjelesne aktivnosti a kod dijela bolesnika i liječenje lijekovima i putem kirurških zahvata. Prevencija pretilosti posebno je važna kod djece i adolescenata, budući da udio pretilih u toj populaciji raste s dobi, ponajprije zbog nepravilne prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti koju kod adolescenata prati i konzumiranje cigareta.
Ipak, prim. Marina Kuzman iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ističe kako se hrvatska djeca doživljavaju debelima i kada to nisu, ponajprije pod utjecajem medija, pa drži da još uvijek ima vremena za rad na promjeni njihovih loših navika. Dobar primjer predstavljaju zagrebački dječji vrtići u kojima su 2007. uvedeni novi jelovnici u kojima se vodi računa o raznovrsnosti namirnica i kvaliteti hrane koje djece unose. (Hina)
