PR
PR

Plastika je postala nezamjenjivi materijal današnjice i gotovo da ne postoji područje života gdje se ne upotrebljava.


Osim sve veće upotrebe u kućanstvima, proizvodnja ovog materijala važna je i na područjima transporta, pakiranja (ambalaža), medicine, kao i elektronike. Zbog specifičnosti materijala, poput prilagodljivosti, trajnosti i male težine, u posljednjih 65 godina je došlo je do porasta proizvodnje plastike te je ona značajno nadmašila proizvodnju svih ostalih materijala. Ipak, sve masovnija upotreba ovog materijala rezultirala je i povećanjem plastičnog otpada.

Povećana proizvodnja plastičnog otpada

U Europi se godišnje proizvede 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikupi radi recikliranja. Velike količine otpada dokazano utječu na kvalitetu života ljudi te opstanak biljnog i životinjskog svijeta. Plastika se čak uvlači građanima u pluća i hranu koju jedu, a još nije sasvim poznat učinak mikroplastike u zraku, vodi i hrani na zdravlje. Uz sve negativne posljedice koje plastični otpad ima na zdravlje ljudi te uz činjenicu da je za razgradnju plastične ambalaže u prirodi potrebno od sto do tisuću godina, krajnje je vrijeme da smanjimo proizvodnju otpada.

PR


Intervencija Europske komisije

S obzirom na činjenicu da čak 70 posto otpada pronađenog na europskim obalama i morima čini plastika, Europska komisija je nedavno predložila novi set pravila na razini cijele Europske unije kako bi se suočila s ovim globalnim problemom. Naime, Komisija nastoji zabraniti jednokratne plastične proizvode u onim slučajevima kada postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative. Tako bi se zabrana odnosila na plastične štapiće za uši, pribor za jelo, tanjure, slamke, štapiće za miješanje pića te držače za balone. Svi će se ti proizvodi ubuduće morati proizvoditi od održivijih materijala. Komisija je također procijenila kako će potrošači zbog novih pravila uštedjeti 6,5 milijardi eura te da će se izbjeći emisija 3,4 milijuna tona ekvivalenta ugljikova dioksida te izbjeći štete za okoliš koje bi do 2030. godine rezultirale troškovima u visini čak 22 milijarde eura. U slučajevima proizvoda gdje ne postoji pogodna alternativa, naglasak će biti na ograničavanju njihove upotrebe putem smanjenje potrošnje na nacionalnoj razini, jasnijim obvezama za proizvođače u smislu zbrinjavanja i čišćenja te na označavanju proizvoda oznakama iz kojih će potrošači biti jasnija šteta za okoliš.


Što možemo učiniti kao pojedinci?

Recikliranjem otpada smanjujemo onečišćenje okoliša te osiguravamo sadašnjim, ali i budućim generacijama ugodnije i zdravije okruženje za život. Svaka osoba u svojem kućanstvu već danas može pridonijeti rješavanju ovog problema. Primjerice, ukoliko svakodnevno koristite platnene vrećice umjesto plastičnih, dugoročno ćete proizvesti manje otpada, ali i uštedjeti na kućnom budžetu. Isto vrijedi i za korištenje staklenih, umjesto jednokratnih plastičnih boca. Stoga je iznimno potreban angažman svakog građanina pojedinačno. Osim toga, neophodno je razvijati svijest i kod najmlađih u društvu kako bi i oni jednog dana izrasli u ekološki savjesne građane. U tu svrhu je Grad Zagreb odlučio pokrenuti kampanju Stavi pravu stvar na pravo mjesto s ciljem sustavne edukacije i informiranja građana o važnosti odvojenog prikupljanja otpada kako bi se smanjio negativni utjecaj na okoliš i očuvao „beli Zagreb grad“ za buduće generacije.