Možemo slobodno zaboraviti ideju o zadržavanju globalnog zatopljenja na granici od 1,5 stupnjeva Celzija, jer ćemo tu granicu prebaciti već u sljedećih deset godina, pokazala je najnovija analiza Ujedinjenih naroda.
Rat na Bliskom istoku
VIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno"
DRAMA U KUVAJTU
VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
Ključni razgovori usred rata
Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene"
Globalni nacionalni klimatski planovi predani UN-u u kojima se navodi smanjenje emisija do 2030. godine, nisu ni blizu dovoljno ambiciozni da ograniče zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija, upozorilo je tajništvo UN-a za klimatske promjene.
Pročitajte i ovo
Znanstvenici upozoravaju, ali...
Upalio se Zemljin crveni alarm: Čovječanstvo se suočava s klimatskom situacijom izvanrednih razmjera
Do kraja stoljeća smo debelo u crvenom
Nastavi li se dosadašnjim tempom, prosječna temperatura planeta dosegnut će 2,5 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina do kraja stoljeća, probijajući čak i gornji prag od 2 stupnja Celzija zagrijavanja postavljen Pariškim sporazumom.
Znanstvenici upozoravaju da bi takva razina globalnog zatopljenja mogla izazvati prijelomne točke, koje bi potaknule brze klimatske promjene.
Najnovije izvješće UN-a procjenjuje utjecaj klimatskih planova dostavljenih u okviru procesa UN-a. Od prošlogodišnje analize postignut je određeni napredak, no globalne emisije sada će dosegnuti vrhunac do kraja tekućeg desetljeća.
Pročitajte i ovo
Ohrabrujuća vijest
Globalne emisije ugljičnog dioksida ove godine rastu manje od 1 posto zbog obnovljivih izvora
Razočaranje u UN-u
Nacionalni planovi zemalja svijeta još uvijek su daleko od onoga što je potrebno za postizanje svjetskog cilja, a to je ne prebaciti krajnju granicu od 2 stupnja Celzija. Čak i savršena provedba tih planova, koja bi uključivala bogatije zemlje koje pomažu siromašnijima u financiranju klimatskih mjera, dovela bi do pada emisija za tek 3,6 posto do 2030. godine, u usporedbi s razinama iz 2019., što je znatno ispod pada od 43 posto potrebnog za postizanje cilja od 1,5 stupnje Celzija.
Trend smanjenja emisija koji se očekuje do 2030. pokazuje da su zemlje postigle određeni napredak ove godine. Ali znanost je jasna, kao i naši klimatski ciljevi prema Pariškom sporazumu. Još uvijek nismo ni blizu razmjera i tempa smanjenja emisija potrebnih da bismo bili na pravom putu prema svijetu od 1,5°C, rekao je u izjavi za medije Simon Stiell voditelj UN-a za klimu.
Na prošlogodišnjem klimatskom summitu COP26 u Glasgowu u Velikoj Britaniji, bilo je jasno da postojeća klimatska obećanja nisu dovoljna za održavanje granice globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva, pa su se zemlje složile vratiti se za stol unutar godinu dana s ambicioznijim planovima za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Pročitajte i ovo
Zvono za uzbunu
Klimatske promjene prijete milijardi djece
No od tada, samo su 24 zemlje iznijele ažurirane planove, za što je Stiell rekao da je razočaravajuće.
Odluke i akcije svjetskih vlada moraju odražavati razinu hitnosti, ozbiljnost prijetnji s kojima se suočavamo i kratkoću vremena koje nam je preostalo da izbjegnemo razorne posljedice nestalnih klimatskih promjena, rekao je.
COP27 kao nova nada?
Sljedećeg mjeseca nacije će se okupiti na klimatskom konferenciji COP27 u Sharm El Sheikhu u Egiptu, gdje će se još jednom naći pod pritiskom da povećaju svoje ambicije u pogledu smanjenja ugljika i da osiguraju više financiranja kako bi ranjivim zemljama pomogle da u potpunosti provedu svoje klimatske planove.
Pročitajte i ovo
Ljudi na udaru klimatskih promjena
Gradovima diljem svijeta prijete toplinski valovi, poplave i suše, a u budućnosti će biti samo još gore
COP27 bit će svjetski prekretnica kada je riječ o klimatskim mjerama, naglasio je Sameh Shoukry, egipatski ministar vanjskih poslova i imenovani predsjednik konferencije COP27.
Izvor: New Scientist