Pandemija covid-19 ostavila je velike posljedice na malodobne osobe koje su ponekad bile lišene hrane ili lijekova zbog poremećaja u zdravstvenom sektoru u pandemiji te je umrlo oko 286.000 djece mlađe od pet godina, navodi nizozemska nevladina organizacija u svojoj godišnjoj studiji.
Organizacija svake godine objavljuje ljestvicu "KidsRights Index" svrstavajući 185 država prema kriterijima poštivanja Međunarodne konvencije o pravima djeteta, a na temelju podataka Ujedinjenih naroda.
Prva mjesta na ljestvici zauzimaju Island, Švedska, Finska i Nizozemska u klasifikaciji za 2022. godinu, a na samome dnu su Srednjoafrička Republika, Sijera Leone, Afganistan i Čad.
Hrvatska je svrstana na 22. mjesto.
Pročitajte i ovo
Studija iz 2002. zvoni na uzbunu za sadašnje i buduće generacije djece, priopćio je Marc Dullaert, utemeljitelj i predsjednik organizacije KidsRights.
Brzinske klimatske promjene danas prijete budućnosti djece i njihovim temeljnim pravima, ističe Dullaert.
Nije bilo većeg napretka u poboljšanju života djece u zadnjem desetljeću, a osim toga, pandemija covid-19 teško je narušila njihova sredstva za život, dodaje Dullaert.
Prvi put u dva desetljeća, broj djece koja rade premašio je 160 milijuna, što je porast od 8,4 milijuna u zadnja četiri desetljeća, kaže "KidsRights Index", koji je ljestvicu sastavio uz pomoć Sveučilišta Erasmus iz Rotterdama.
U studiji se međutim pozdravlja napredak koji su ostvarile pojedine zemlje.
Angola je više nego prepolovila smrtnost djece mlađe od pet godina.
Bangladeš je za više od pola smanjio broj djece mlađe od pet godina s nedovoljnom tjelesnom masom.
Bolivija je gotov upola smanjila broj nesreća djece na radu.
Pročitajte i ovo
Prošle godine Švicarska je na ljestvici držala drugo mjesto, no ove je godine pala na 31., zbog nedovoljne primjene načela 'djetetovov je interes na prvom mjestu u odlukama koje se tiču djece, navodi nevladina organizacija.
U izvješću su prozvane i druge zemlje, primjerice Nigerija koja je zauzela 175. mjesto zbog visoke stope smrtnosti majke pri porodu, a Crna Gora je na 49. mjestu zbog slabe procijepljenosti djece.
