Površinske temperature mora u sjevernom Atlantiku dosegnule su rekordne visine za ovo doba godine i zadržale su se više od tri mjeseca. Na te iznimno visoke temperature, koje premašuju prijašnje rekorde, mogla bi utjecati kombinacija klimatskih promjena, razvoja El Niña i smanjene količine prašine u Sahari.
"To je vrlo zabrinjavajuće"
Znanstvenici sa Sveučilišta Maine izvijestili su da je 5. ožujka prosječna temperatura dosegla 19,9°C, nadmašivši rekord iz 2020. godine za 0,1°C. Nadalje, 11. lipnja temperature su dosegle vrhunac od 22,7°C, što je bilo 0,5°C više od prethodnog rekorda iz 2010. godine.
François Lapointe sa Sveučilišta Massachusetts Amherst izražava zabrinutost zbog tih neviđenih temperatura. Očito je izvan okvira. To je vrlo zabrinjavajuće, ističe.
Neuobičajena toplina sjevernog Atlantika u skladu je s iznadprosječnom površinskom temperaturom uočenom u svjetskim oceanima, koja je 1. travnja dosegnula rekordnih 21,1°C. Iako su se prosječne površinske temperature mora od tada neznatno smanjile, još uvijek su 0,2°C iznad prethodnog rekorda iz 2022. godine.
TOčan uzrok nije sa sigurnošću utvrđen
Točan uzrok ove neobične vrućine u sjevernom Atlantiku je neizvjestan, što navodi znanstvenike da nagađaju o raznim čimbenicima. Lapointe sugerira da klimatske promjene vjerojatno doprinose u određenoj mjeri, dok bi pojava toplijih El Niña u tropskom dijelu Tihog oceana također mogla igrati ulogu.
Michael Mann sa Sveučilišta u Pennsylvaniji pak predlaže da smanjena saharska prašina nad oceanom može biti faktor koji pridonosi.
Jedna anomalija koja je privukla puno pozornosti jest Sjeverni Atlantik, gdje vidimo toplinu, posebno u istočnoj tropskoj/suptropskoj regiji bazena. Čini se da je to povezano s nenormalnom nestašicom saharske prašine koju vjetar nosi i koja inače ima utjecaj hlađenja u toj oceanskoj regiji, kaže Mann.
Nije izrvno povezno s klimatskim promjenama?
Primjetno je odsustvo vjetrom nošene prašine iz Sahare, koja obično hladi regiju reflektirajući sunčevo zračenje. Toj pojavi pridonose slabiji pasati povezani s El Niñom i prognozirana ograničena količina prašine do kraja lipnja. Mann ističe međudjelovanje između zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem i prirodne varijabilnosti, naglašavajući da nedostatak prašine zapravo nije izravno povezan s klimatskim promjenama.
Stalno visoke temperature površine mora mogle bi potencijalno pojačati oluje, iako bi promjene u uzorcima vjetra zbog El Niña mogle ublažiti te učinke. Lapointe nadaalje upozorava da bi povišene temperature, ako se održe, mogle negativno utjecati na morske ekosustave smanjenjem dostupnosti kisika zbog smanjenog oceanskog miješanja između različitih slojeva.
Izvoo: New Scientist
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Šire se snimke američkog konzulata u Dubaiju u plamenu
