Godinu dana nakon što je COVID-19 proglašen globalnom pandemijom, a svjetske farmaceutske kompanije krenule u utrku za pronalazak cjepiva protiv smrtonosne bolesti, iskrsnuo je prijepor o zaštiti njihova intelektualnog vlasništva. Pošto to poskupljuje cjepivo i može mu ograničiti pristup, sve su glasniji pozivi da se kompanije privremeno odreknu toga prava.
Pročitajte i ovo
Jonasa Salka, izumitelja cjepiva protiv dječje paralize, novinari su 1955. pitali tko je vlasnik patenta na spasonosno cjepivo.
Narod, rekao bih. Nema patenta. Tko može patentirati Sunce?, odgovorio je.
I premda će povjesničari reći da Salkov "dar svijetu" možda i nije tako altruističan kako se čini, jer bi po ondašnjim kriterijima teško ispunio uvjete za patentiranje, činjenica je da je američki virolog spasio živote milijuna djece. Djelomično zahvaljujući i tomu što nije bilo zaštite intelektualnog vlasništva.
Danas, kad je broj žrtava COVID-19 dosegao tri milijuna, pitanje patenta na cjepivo pretvorilo se u jednu od najžešćih rasprava na planetu.
Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Ghebreyesus pozvao je države i farmaceutske kompanije da se odreknu zaštite intelektualnog vlasništva kako bi se cijeli svijet jednako borio protiv COVID-19. Većina cjepiva dosad je primijenjena u šačici bogatih zemalja dok većina država niskih i srednjih prihoda promatra i čeka, kazao je u ožujku.
Po nedavnom izvještaju AFP-a, 49 posto dosad proizvedenih doza cjepiva aplicirano je na Zapadu, u kojemu živi samo 16 posto svjetske populacije.
Problem je u tomu, tvrdi šef WHO-a, što se u svijetu neće moći postići dovoljna procijepljenost sve dok bogate zemlje svoje doze, tehnološki know-how u proizvodnji cjepiva i prava na intelektualno vlasništvo, drže pod ključem.
Besplatna cjepiva za sve?
Južna Afrika i Indija prve su države koje su pozvale na odricanje na patente na cjepiva, a od tada im se pridružilo osamdesetak zemalja u razvoju i skupine poput Liječnika bez granica i Amnesty Internationala.
Zemlje koje proizvode cjepiva poput Britanije, zemalja EU-a, Švicarske, SAD-a blokiraju takva nastojanja jer plaćanje intelektualnog vlasništva omogućuje istraživanja i inovacije i štiti od duplikata loše kvalitete.
Liječnica Anne Sénéquier, istraživačica na Francuskom institutu za međunarodna i strateška pitanja, kaže da bi odricanje od patenata nesumnjivo cjepivo učinilo dostupnijim, no to istodobno može biti i riskantno. Privatni laboratoriji uvijek su bolje financirani od državnih, kazala je i dodala da patenti pomažu da se tvrtkama vrate njihova ulaganja.
Ako laboratorijima ne možete jamčiti da će im ulaganja u istraživanja biti vraćena, vjerojatno će prestati s ulaganjem. Primjerice, velika većina lijekova koji se danas razvijaju na Zapadu namijenjena su liječenju bolesti poput dijabetesa i visokoga krvnog tlaka. Dakle, riječ je o lijekovima koji se mogu unovčiti, objasnila je.
Iako bi se tomu u normalnim okolnostima teško moglo bilo što prigovoriti, istraživači cjepiva protiv COVID-19 dobili su oko 10 milijarda dolara od poreznih obveznika, što znači da cjepiva na mnoge načine već pripadaju narodu.
Recept bez uputa
No čak i ako neke kompanije odluče da neće primjenjivati patente na svoja cjepiva tijekom pandemije, poput Moderne, nemoguće je reproducirati cjepivo ako tvrtke ne podijele i svoj know-how.
To što Moderna neće primjenjivati svoje pravo na patent tijekom akutne faze pandemije neće mnogo značiti ako ne podijeli svoje znanje s ostalima kako bi mogli proizvesti cjepivo, kaže Olivier Wouters, profesor u londonskoj školi javnoga zdravlja.
On tvrdi da su bogate zemlje koje su financirale razvoj cjepiva mogle tražiti i više od kompanija s kojima su sklapale ugovore.
Puno bi više smisla imalo da su rekli: Pomoći ćemo financirati razvoj i proizvodnju vašeg cjepiva, ali pod uvjetom da surađujete s kolegama iz Indije, Brazila i s ostalim proizvođačima iz svijeta, rekao je Wouters.
Graham Dutfield, profesor na Sveučilištu u Leedsu i autor knjige o pravu na intelektualno vlasništvo i trgovinu, slaže se s Woutersom. Odricanje od patenata bez podjele znanja uspoređuje s receptom bez omjera i uputa.
Ono što nam stvarno treba su regionalni centri diljem svijeta, u Africi, Latinskoj Americi i Oceaniji, koji će proizvoditi za globalne potrebe, zaključio je.
-
napravila iznimku!Martina Stjepanović Meter prvi put pokazala zgodnog supruga, s kojim čeka dijete!
-
Hvaljeni chefPrerani odlazak člana žirija MasterChefa šokirao je Hrvatsku, bio je jedno od najprepoznatljivijih lica Nove TV
-
Samo 51 godinu...Iznenada preminuo strijelac jednog od najvažnijih golova u povijesti Slaven Belupa
