Znanstvena fantastika desetljećima već zamišlja prvi susret čovječanstva s izvanzemaljcima. Invazijske flote, kozmički spasitelji, prosvijetljeni mentori i izvanzemaljski otmičari dominiraju popularno znanstvenom maštom. Novo istraživanje ipak tvrdi da takvi scenariji krivo shvaćaju kako otkriće zapravo funkcionira.
Argument dolazi iz nadolazećeg rada u stručnom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, pod naslovom "Eshatološka hipoteza" (engl. Eshatian Hypothesis) autora Davida Kippinga, direktora Cool Worlds Laba na američkom Sveučilištu Columbia. Umjesto da nagađa o psihologiji izvanzemaljaca, Kipping ispituje kako pristranost promatranja upravlja samim otkrićem.
U astronomiji, početna otkrića rijetko predstavljaju normu. Instrumenti preferiraju otkrivanje objekata s pretjeranim signalima, a ne onim tipičnim.
Pouke izvedene iz promatranja planeta i zvijezda
Istraživanje egzoplaneta to jasno ilustrira. Prvi potvrđeni egzoplaneti, otkriveni početkom 1990-ih, kružili su oko pulsara. Danas, NASA-ina arhiva egzoplaneta navodi više od 6000 egzoplaneta, ali tek njih manje od deset ima orbitu oko pulsara.
Ista pristranost vrijedi i za astronomiju golim okom. Oko 2500 zvijezda vidljivo je bez instrumenata, a otprilike trećina su evoluirani divovi. U stvarnosti, divovske zvijezde su rijetke, dok ogroman broj crvenih patuljaka ostaje oku nevidljiv.
Povijest kao vodič
Kipping primjenjuje takvo razmišljanje na tehnosignale. Ako je povijest ikakav vodič, onda će možda i prvi potpisi izvanzemaljske inteligencije biti vrlo atipični, 'glasni' primjeri svoje šire klase, piše on u svojem radu, a prenosi portal Universe Today.
On ipak predlaže i svoju hipotezu. Motivirani time, predlažemo eshatološku hipotezu: da je prvo potvrđeno otkrivanje izvanzemaljske tehnološke civilizacije najvjerojatnije atipičan primjer, onaj koji je neobično 'glasan' (tj. proizvodi neuobičajeno jak tehnosignal) i vjerojatno u prolaznoj, nestabilnoj ili čak terminalnoj fazi, ističe kipping.
Pojam "eshatološki" izveden je iz eshatologije, discipline koja se bavi krajem, završecima i konačnom sudbinom, osobito u religijskom, filozofskom i ponekad metafizičkom kontekstu. Kipping sugerira da bi intenzivni tehnosignali mogli biti nusprodukt civilizacije u prolaznoj, nestabilnoj ili terminalnoj fazi.
Nova strategija pretraživanja svemira
Kippingova hipoteza nosi i praktične posljedice. U praktičnom smislu, eshatološka hipoteza sugerira da bi nam promatranja velikog dijela neba, koja kontinuirano prate promjene i koja su optimizirana za kratkotrajne astronomske pojave, mogla ponuditi najbolju šansu za otkrivanje takvih glasnih, kratkotrajnih signala izvanzemaljskih civilizacija, piše Kipping.
Umjesto da traži usko definirane markere, Kipping se zalaže za pristupe usmjerene na anomalije. Umjesto da se traže vrlo specifični i jasno definirani znakovi inteligencije, eshatološke metode promatranja fokusiraju se na kratkotrajne i neobične pojave na nebu. Te pojave mogu se vidjeti kroz promjene svjetla, boja ili kretanja objekata, a njihova jačina i trajanje ne odgovaraju ničemu što znanstvenici inače poznaju u astronomiji.
Takvo otkriće, ako se i dogodi, bilo bi kratko, ekstremno i poptuno drugačije od popularnih znanstveno fantastičnih prikaza u, primjerice, filmovima i serijama.
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Izraelci tvrde da su pogodili tajni nuklearni kompleks, Iran uzvraća udare. Trump zaprijetio Španjolskoj
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
