Pogledajte kako su se i kojom brzinom širili potresni valovi tijekom razornog potresa u Petrinji

Talijanski kanal koji se bavi novostima o seizmičkim aktivnostima diljem svijeta, INGV, objavio je zanimljiv video u kojem je objašnjeno kako su se potresni valovi širili po površini tijekom razornog potresa koji je pogodio Petrinju i okolicu 29. prosinca u 12:19.

Pročitajte i ovo Magnitude 4,1 Snažan potres probudio Talijane, odgođena nastava: "Sve se treslo! Predmeti su padali, krevet se micao" Jutarnje podrhtavanje Potres pogodio Petrinju i okolicu: "Grmjelo je i treslo"

tri vijesti o kojima se priča U DNEVNIKU NOVE TV Razrednica kojoj su maturanti kupili automobil: "Nisam navikla na ovakve stvari. Ovo je priča o njima" vlasti pozivaju na oprez Rijedak i opasan virus širi se Njemačkom: Gotovo svi zaraženi umiru, cjepiva nema 2:55 5 stotine ugrožene Nakon 30 godina rada otkaz je dobio poštom. Radnici sa strepnjom čekaju plaće koje kasne: "Problemi u industriji su ogromni"

Kako objašnjavaju, plava boja označava kretanje tla prema dolje, dok crvena boja pokazuje kretanje tla prema gore. Gradacija boja, s druge strane, predstavlja različite vrijednosti okomite brzine (m/s): što je više plava (crvena) intenzivna, tlo se brže kreće prema dolje (prema gore). U prvom dijelu svaka sekunda animacije predstavlja sekundu u stvarnom vremenu, nakon jedne minute animacija se ubrzava tako da svaka sekunda animacije odgovara 4 sekunde u stvarnom vremenu, u drugom dijelu animacija se dodatno ubrzava (1 sekunda simulirano odgovara 8 stvarnih sekundi).

Pročitajte i ovo U Kaliforniji i Japanu Obavijest prije potresa? Sustav ranog upozorenja već postoji, a Google ga želi omogućiti na svim Androidima

Pročitajte i ovo na facebooku Stručnjak objasnio kako je došlo do jučerašnjeg potresa: ''Vrlo je malo vjerojatno da će se dogoditi jači''

Pročitajte i ovo Seizmologe brinu naknadni potresi Je li područje Petrinje doživjelo najjači potres u seriji? "Ne prođe ni par sekundi bez podrhtavanja. Bit će to nemirne noći, tjedni i mjeseci"

Animacija prikazuje neravnomjernu raspodjelu brzina tla, tj. točke jednako udaljene od epicentra ne podliježu istoj vrsti naprezanja. To je zbog lokalnih uvjeta (topografija, vrsta tla...) koji mogu značajno utjecati na širenje seizmičkih valova. Na primjer, nekoherentna tla poput aluvijalnih izazivaju mnogo izraženije pojave pojačavanja seizmičkih valova od kompaktnih stijena, pojašnjavaju u videu.

Dodaju kako je ova simulacija grafički prikaz rješenja jednadžbi koje opisuju širenje seizmičkih valova u mediju.

Vertikalna brzina izračunata u određenoj točki u trenutku t zapravo predstavlja rješenje jednadžbi koje omogućuju procjenu brzine tla očekivane u toj određenoj točki i u trenutku t za određenu kombinaciju sljedećih ulaza: seizmički izvor, 3D model podzemlja i efekti na sama mjesta.

Pojašnjavaju i kako zapravo brzina i amplituda seizmičkih valova ovise o karakteristikama seizmičkog izvora, o tipu tla kroz koji prolaze i o topografiji. Stoga se ne šire na jednak način u prostoru, a na mjesta smještena na istoj udaljenosti od epicentra potres utječe na potpuno drugačiji način. U ovom slučaju, na primjer, čini se da je jadranska obala sjeverno od Ancone osjetila potres manje od obale Marchea južno od Ancone, što pokazuju karte osjeta potresa na stranicama talijanskog Instituta za potrese.