Razumijevanje načina na koji prehrana utječe na starenje mozga može značajno utjecati na naše zdravlje i dugovječnost. Nedavna studija znanstvenika s američkih Sveučilišta Illinois i Sveučilišta Nebraska-Lincoln povezala je unos hranjivih tvari s tempom starenja mozga.
U studiji, koja je objavljena u časopisu npj Aging, sudjelovalo je 100 volontera u dobi od 65 do 75 godina. Znanstvenici su mapirali snimke mozga u odnosu na unos hrane, pronalazeći veze između određenih dijeta i sporijeg starenja mozga. Identificirana su dva različita tipa starenja mozga, pri čemu je sporije starenje povezano s hranjivim tvarima koje se obično nalaze u mediteranskoj prehrani, o čijim prednostima smo već i ranije pisali. Prethodne studije pokazale su da je takva prehrana korisna za naše tijelo.
Istraživali smo specifične biomarkere hranjivih tvari, kao što su profili masnih kiselina, za koje je u nutricionističkoj znanosti poznato da potencijalno nude zdravstvene prednosti. To je u skladu s opsežnim istraživanjem na terenu koje pokazuje pozitivne zdravstvene učinke mediteranske prehrane, koja naglašava hranu bogatu ovim korisnim nutrijentima, rekao je neuroznanstvenik Aron Barbey sa Sveučilišta Illinois.
Otkrivanje korisnih biomarkera u krvi
Umjesto da se oslanjaju na prehrane koje su sudionici sami prijavili, znanstvenici su analizirali uzorke krvi kako bi identificirali biomarkere hranjivih tvari, pružajući čvrste dokaze o prehrani sudionika. Korisni biomarkeri uključivali su masne kiseline iz ribe i maslinova ulja, antioksidanse poput vitamina E koji se nalaze u špinatu i bademima te karotenoide u mrkvi i bundevi. Kolin, kojeg ima u izobilju u žumanjcima jajeta, organskom mesu i sirovoj soji, također je povezan sa sporijim starenjem mozga.
Tim je procijenio starenje mozga pomoću MRI skeniranja i kognitivnih testova, nudeći uvid u mentalnu agilnost i konfiguraciju neurona. To nam omogućuje da izgradimo snažnije razumijevanje odnosa između tih čimbenika. Istovremeno ispitujemo strukturu, funkciju i metabolizam mozga, pokazujući izravnu vezu između tih svojstava mozga i kognitivnih sposobnosti, primijetio je Barbey.
Snimka trenutka u vremenu, no...
Iako nova studija bilježi tek trenutak u vremenu i ne može dokazati uzrok i posljedicu, ona je u skladu sa studijom iz 2023. godine, koja je otkrila vezu između mediteranske prehrane i nižeg kognitivnog pada tijekom 12 godina.
Znanstvenici namjeravaju provesti dugoročna klinička ispitivanja kako bi istražili kako prehrana utječe na starenje mozga. Jednostavne promjene u prehrani mogu smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti. Isto tako može smanjiti i kognitivne probleme kod osoba s multiplom sklerozom, o čemu smo isto tako ranije pisali.
Ova studija identificira određene uzorke biomarkera hranjivih tvari koji obećavaju i imaju povoljne veze s mjerama kognitivnog učinka i zdravlja mozga, poručio je na kraju Barbey.
Izvor: Science Alert
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska izdala upozorenje: "Počinje veliki val napada..."
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Nova akcijaU tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a
