Nova studija razotkriva pravu ulogu edukacije u povjerenju u znanost: "To je donekle, ali ne potpuno iznenađujuće"

Rasprave o povjerenju u istinu postale su ključne u odgovoru na globalne hitne situacije, poput protekle pandemije novog koronavirusa. Međutim, dokazi koji se pojavljuju dovode u pitanje uvjerenje da samo obrazovanje može povećati povjerenje javnosti u znanost.

tri vijesti o kojima se priča PRIJETI ESKALACIJA VIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika Dobro je znati Koje su najsigurnije zemlje za život u slučaju trećeg svjetskog rata: Imamo popis USKO GRLO SVIJETA Iranska "nuklearna opcija": Ako to provedu, udarit će Trumpa tamo gdje je najslabiji

Istraživanje na 705 pojedinaca u Sjedinjenim Državama sugerira da bi popularni 'model manjka informacija', prema kojem obrazovanje utječe na opće prihvaćanje znanosti, mogao zapravo biti mit. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u časopisu Personality and Individual Differences.

Pročitajte i ovo Stručnjak u novom istraživanju tvrdi Naši su mozgovi napravljeni tako da lako vjeruju u laži i teorije zavjere

Uloga obrazovanja

Ovo je donekle, ali ne potpuno iznenađujuće, objašnjavaju znanstvenici sa Sveučilišta u Mariboru u Sloveniji.

Iako obrazovanje može igrati ulogu u određivanju povjerenja unutar određenih područja znanosti, psiholozi Nejc Plohl i Bojan Musil tvrde da je opće povjerenje u znanost samo u korelaciji s obrazovanjem. Kad se drugi čimbenici uzmu u obzir, ta povezanost nestaje.

Studija slovenskih znanstvenika otkriva da predstavljanje znanstvenih činjenica ljudima nije dovoljno za izgradnju povjerenja u znanstveni proces. Ovo je u skladu s prethodnim istraživanjem rizika i znanstvene komunikacije, koje je naglasilo potrebu za učinkovitijim strategijama.

Postoje jači prediktori povjerenja u znanost

Politički konzervativizam, religioznost i teorije zavjere prepoznati su kao jači prediktori povjerenja u znanost, na temelju nove ankete i prethodnih istraživanja.

Studija međutim također naglašava snagu otvorenosti za promjenu vlastitog gledišta kao značajan čimbenik u izgradnji povjerenja. Intelektualna poniznost, definirana kao "neprijeteća svijest" o vlastitim greškama, povezana je s povjerenjem u cjepiva protiv COVID-19.

Budući da znanstvene tvrdnje mogu biti u suprotnosti s uvjerenjima i očekivanjima pojedinaca o svijetu, mogućnost promjene vlastitog mišljenja kada se suoči s alternativnim dokazima može biti ključna za izgradnju povjerenja između pojedinaca i znanstvene zajednice, pišu Plohl i Musil.

Iako je otvorenost vitalni čimbenik, ona objašnjava samo mali dio povjerenja u znanstvene varijacije. Većina tih varijacija ostaje neobjašnjena.

Pročitajte i ovo Negiraju klimatske promjene Teoretičari zavjere imaju novu metu: Na udaru njihovih prijetnji i uvreda sada su meteorolozi

Što znanstvenici predlažu?

Slovenski znanstvenici sugeriraju da poboljšanje povjerenja javnosti u znanost može zahtijevati rješavanje logičkih pogrešaka i kognitivnih predrasuda u ljudskom mišljenju, što bi moglo biti utjecajnije od jednostavnog predstavljanja činjeničnih informacija. Znanstvenici bi trebali suosjećati s oklijevanjem pojedinaca da prihvate kontradiktorne dokaze.

Zaključno, obrazovanje samo po sebi ne može jamčiti povjerenje javnosti u znanost, a nužan je sveobuhvatniji pristup kako bi se uhvatilo u koštac s izazovima koje donose globalne krizne situacije.

Izvor: Science Alert