Kozmički titan, čuvar svemira ili tamom obavijena smrt? Pogledajte maglicu koja neprestano budi maštu promatrača

Promatranje svemirskih prostranstava dovoljno dugo potiče maštu da prepozna čudne i uzbudljive oblike u promatranim objektima, nekad i do te mjere da se čine čudesno stvarni.

tri vijesti o kojima se priča Globalna prijetnja Izrael objavio kartu: "Govorili smo vam, a sada gledajte do kuda može doći iransko novo oružje" u tijeku Rat na Bliskom istoku UŽIVO Netanyahu poziva druge zemlje u rat: "Vrijeme je da nam se pridružite" uzvratili trumpu Iran zaprijetio i objavio detaljnu kartu meta: "Ako to napravite..."

Jedan takav primjer snimio je Europski južni opservatorij (ESO), a riječ je o tamnoj maglici dugoj sedam svjetlosnih godina i koja se doima poput titanskog svjetionika koji bdije nad tamnim i hladnim svemirskim prostranstvom.

Snimljena maglica oblikom pobuđuje maštu pa tako asocira na više stvari, od kozmičkog diva koji traži planete za proždiranje, ili još sablasnije, same smrti ogrnute sjenom, koja vreba svemirska prostranstva.

Ako obuzdamo usporedbe te maglice sa stripovskim kozmičkim zlom i proždiračem svjetova Galactusom, onda znanost otkriva da ta tamna maglica predstavlja nešto puno plodnije i pozitivnije.

Riječ je o Stožac maglici (Cone nebula), koja je dio većeg kozmičkog kompleksa udaljenog 2500 svjetlosnih godina od Zemlje i koji nosi naziv NGC 2264 te se nalazi u sazviježđu Jednoroga. Slika je objavljena u sklopu 60. obljetnice ESO-ovog Vrlo velikog teleskopa (Very Large Telescope).

Stožac maglica razlikuje se od uobičajenih svijetlih maglica, jer je puna tamne prašine koja upija vidljivu svjetlost, a jedina svjetlost koja se može probiti kroz tu prašinu zapravo je nevidljiva ljudskom oku, poput infracrvene i radijske.

Neprozirne maglice ovog tipa poznate su i kao molekularni oblaci. To uključuje neke od najzanimljivijih maglica koje se mogu pronaći u svemiru, odnosno mjesta na kojima se rađaju mlade zvijezde. Njihova prašina je učinkovit emiter infracrvenog svjetla, koje odnosi toplinsku energiju i uzrokuje hlađenje oblaka. Bez vanjskog pritiska koji stvara toplina, gravitacija prevladava nakupine prašine i plina te ih tjera da se nakupljaju i zbijaju. Te guste nakupine tvore sjeme zvijezda; vrteći se, privlače još više mase iz okolnog oblaka, osiguravajući rastućoj protozvijezdi pritisak potreban za pokretanje fuzije u svojoj jezgri.

Pri određenoj masi, zvijezda proizvodi ono što astronomi nazivaju povratnom spregom. Mlazovi plazme ubrzani linijama magnetskog polja zvijezde izbijaju iz njezinih polova, a snažan pritisak zračenja stvara ultraljubičasto svjetlo zvijezde. Ta povratna sprega doprinosi zvjezdanom vjetru koji gura materijal od novorođene zvijezde i to je ono što maglici Stošac daje njen zanimljiv oblik.

Izvor: Science Alert