Larry Page i Sergey Brin osnovali su Google 1998. godine te i dalje imaju najveću kontrolu u donošenju odluka u kompaniji


Za većinu stvari koje nas danas zanimaju okrećemo se Googleu i njegovoj tražilici, brojne videozapise na internetu gledamo na YouTubeu, elektroničku poštu pregledavamo putem Gmaila, a najveći broj današnjih pametnih telefona radi na Googleovom Androidu tako da se stotine milijuna internetskih korisnika svakodnevno koristi uslugama ove kompanije koja 'zna sve o nama'.

Vezani članci Slika nije dostupna FOTO Ovo su najplaćeniji direktori! Slika nije dostupna Dolaze terminatori: Dominantna vrsta više neće biti ljudi, nego – roboti!

 

Google je u petnaest godina od 'male kompanije iz garaže' postao internetski div i jedna od najutjecajnijih kompanija na svijetu, a priča o Googleu počinje 1995. godina kada su se na sveučilišta Stanford upoznali tada 22.-godišnji Larry Page i 21.–godišnji Sergey Brin. Zanimljivo je da se mladi genijalci na početku nisu mogli složiti gotovo oko ničega, no kada su pronašli zajednički jezik krenuli su u projekt razvoja tražilice koja je prvotno nazvana BackRub i koja je na početku radila na poslužiteljima na Stanfordu.

Značenje imena Google

Tijekom 1997. Brin i Page odlučili su promijeniti ime tražilice pa je BackRub postao Google – što je igra riječi izraza 'googol koji označava matematički termin kojeg predstavlja broj 1 i 100 nula te predstavljanja njihovu misiju organiziranja 'naizgled beskonačne količine informacija na internetu'.

Sama kompanija osnovana je 1998. u poznatoj garaži u Santa Margariti 232 u Menlo Parku, a zanimljivo je da je i prije njenog službenog osnivanja suosnivač kompanije Sun Andy Bechtolsheim uložio sto tisuća dolara u Brina i Pagea i njihovu tražilicu. Uskoro je počelo širenje poslovanja, a povećao se i broj zaposlenika – prvi novi čovjek bio je njihov kolega sa Stanforda Craig Silverstein, dok je 1999. u kompaniju stigao prvi zaposlenik koji nije bio inženjer, Omid Kordestani koji je vodio prodaju.

Google otkrio fascinantno mjesto gdje 'živi' internet!

Tijekom sljedećih godina kompanija je preseljena u nove urede, zaposleni su novi ljudi, a osnivači Googlea imali su ambiciozne planove za daljnje širenje kompanije za što im je trebao novac, ali nisu bili spremni odreći se potpune kontrole nad kompanijom. Pod pritiskom kompanija Sequoia Capital i Kleiner Perkins koji su u Google uložili 25 milijuna dolara, 2001. godine Brin i Page zaposlili su Erica Schmidta kao predsjednika upravnog odbora te kompanija nastavlja sa strelovitim uzletom i predstavlja nove proizvode i usluge kojima se koriste milijuni ljudi.

Potpuna kontrola nad kompanijom!

Iako izlazak Googlea na burzu 2004. godine nije bio takav medijski spektakl kao prošlogodišnja početna javna ponuda dionica Facebooka, početak trgovanja s dionicama ove kompanije privukao je mnoge investitore koji su navalili na Googleove dionice čija je početna cijena iznosila 85 dolara. Početna tržišna vrijednost ove kompanije nakon izlaska na burzu iznosila je više od 23 milijarde dolara, a oko dvije godine nakon toga premašila je 50 milijardi dolara, dok je cijena same dionice nedavno ostvarila rekordne brojke i s njom se trgovalo po cijeni većoj od 800 dolara.

Iako su se mnogi dokopali dionica ove kompanije te udio u njoj imaju brojni fondovi, njom i dalje suvereno upravlja dvojac koji je i pokrenuo Google – Larry Page i Sergey Brin koji su i najveći pojedinačni dioničari kompanije, dok veliki utjecaj i dalje ima Eric Schmidt.

Youtube postavio NAJVEĆI rekord: Više od milijardu korisnika mjesečno

Oni se nalaze na glavnim pozicijama kompanije pa je Page od 2011. glavni izvršni direktor koji je odgovoran za svakodnevne operacije, kao i za vođenje razvoja proizvoda i tehnološke strategije. On je na toj poziciji zamijenio Erica Schmidta koji je od 2011. predsjedavajući izvršnog odbora koji je odgovoran za vanjske poslove kompanije. Brin je do prije dvije godine radio kao predsjednik za tehnologije u Googleu, a danas je zadužen za posebne projekte.

Njih trojica članovi su i Upravnog odbora kompanije u kojem se ukupno nalazi deset ljudi – vjerojatno najpoznatiji među njima je Paul Ottelini, predsjednik i izvršni direktor Intela.

Ono što je zanimljivo kod dionice Googlea jest da njegovi osnivači, za razliku od ostalih dioničara, imaju povlaštene dionice koje im daju puno veće prava u upravljanju kompanijom i donošenjem odluka u odnosu na ostale dioničare tako da, iako je njihov udio u kompaniji manji od dvadeset posto (najavili su prodaju dijela dionica), oni imaju više od 50 posto prava prilikom donošenja odluka, a dio takvih dionica ima i Schmidt tako da je Google i dalje u potpunosti pod njihovom kontrolom.

'Stvaramo korporativnu strukturu koja je dizajnirana za dugoročnu stabilnost', objavio je prije dvije godine Larry Page u objavi investitorima kojima je poručio da, ulažući u Gogle, investitori ulažu i u ekipu koja vodi ovu kompaniju i njihov inovativan pristup te je dodao da želi da Google postane važna i značajna institucija, a za to treba vremena, stabilnosti i neovisnosti.

Automobili bez vozača stižu uskoro!

Ovo se može postići jedino ako njih dvojica nastave neovisno upravljati kompanijom, odnosno ako novi investitori i dioničari imaju mali utjecaj na donošenje strateških odluka u poslovanju kompanije.

Upravni odbor čak je prošle godine donio odluku o izdavanju novog tipa dionica s kojima neki dioničari ne bi imali nikakva prava u donošenju odluka, što bi dodatno učvrstilo upravljačka prava koja imaju Brin, Page i Schmidt, a iako je odbor odobrio uvođenje ovakvih dionica, konačna odluka o njihovom uvođenju odgođena je zbog tužbe koju su podigli dioničari.

Dominacija brojnim tržištima i pogled u budućnost

Google svoj uspjeh temelji ponajviše na velikom broju korisnika njihovih usluga, odnosno na zaradi od oglašavanja jer se oglasi mogu plasirati stotinama milijuna korisnika, ali i viziji njegovih osnivača zahvaljujući kojoj su na vrijeme prepoznali rastuća tržišta.

Jedno od takvih tržišta jest i tržište online videa te je ova kompanija 2006. godine za 1,6 milijardi dolara preuzeli YouTube, a koliko je ovaj video servis postao popularan najbolje govori podatak da danas ima više od milijardu korisnika mjesečno. Također, na vrijeme su prepoznali i važnost mobilnog tržišta te se, poput mnogih kompanija, nisu orijentirali na hardver, već prvenstveno na softver pa su razvili Android, mobilni operativni sustav s najvećim brojem korisnika na svijetu.

Zanimljivo je da je nedavno grupa kompanija optužila Google kako koristi Android kao 'svog trojanskog konja' jer, iako ga mobilnim kompanijama ustupaju besplatno, to uvjetuju postavljenjem Googleovih aplikacija i usluga na telefone, kako bi se dodatno povećao broj korisnika usluga ove kompanije.

Osim tražilice, YouTubea i Androida, milijuni ljudi diljem svijeta koriste i Gmail, pregledavaju Googleove karte, dijele slike putem Picasse, koriste njihove uredske alate i pohranjuju podatke u Googleovom oblaku, odnosno Disku, surfaju Chromeom i koriste brojne druge alate za koje dio korisnika nikad nije niti čuo.

Naravno, ne pretvara se sve što Page i Brin dotaknu 'u zlato' pa tako npr. s Orkutom, Buzzom i Googleom+ nisu uspjeli pokoriti tržište društvenih mreža na kojem vladaju Facebook i Twitter, a ova je kompanija često i na udaru kritika zbog kršenja privatnosti korisnika i (navodnih) namještana rezultata pretraživanja.

Googleove naočale: 'Ovo je budućnost, nije pitanje hoćemo li nego kada ćemo ih nositi!'

Ako mislite da smo već sada 'ovisni' o Googleu i da koristimo previše njihovih proizvoda, čini se da ćemo u budućnosti koristiti još više usluga ove kompanije koja u svom X laboratoriju već radi na brojnim projektima budućnosti – jedan od takvih projekata koji bi već krajem ove ili početkom sljedeće godine trebao postati komercijalno dostupan su Googleove naočale, a očekujemo i pametni sat ove kompanije, dok bi se za desetak godina mogli voziti u automobilima kojima će upravljati – Googleova računala.  

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook