Europski odgovor na svjetsku nestašicu: Zakonom o čipovima EU želi postati lider u tehnologiji poluvodiča

 Europska komisija je u utorak predložila zakon o čipovima, koji bi trebao zajamčiti sigurnost opskrbnog lanca i vodeću ulogu EU-a u tehnologiji poluvodiča i mobilizirati 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija u taj strateški važan sektor.

Pročitajte i ovo Panel u Munchenu Plenković o članstvu Ukrajine u EU: "Moramo biti realistični" u belgiji Plenković na sastanku s čelnicima EU-a: Poznato koje su vruće teme na stolu

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska izdala upozorenje: "Počinje veliki val napada..." Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene" Javni natječaj U centru Zagreba niče najmodernija tržnica: Tomašević predstavio novi, moderni koncept

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da cilj EU-a da do 2030. udio EU-a u svjetskoj proizvodnji čipova bude na 20 posto, s današnjih 9 posto. Budući da će se potražnja do 2030. godine udvostručiti, to znači četverostruko povećanje proizvodnje u Europi.

Pročitajte i ovo Prvi takav sporazum Osječka tvrtka i dva fakulteta dogovorili suradnju na razvoju ekosustava čip dizajna u Hrvatskoj

Zakon o čipovima kratkoročno će povećati našu otpornost na buduće krize, omogućujući nam da predvidimo i izbjegnemo poremećaje u lancu opskrbe. A u srednjem roku, pomoći će da Europa postane industrijski lider u ovoj strateškoj grani, izjavila je von der Leyen.

Čipovi su neizostavna komponenta u današnje digitalno dobe, koji pokreću sve od od pametnih telefona i električnih romobila do vlakova.

Nestašica računalnih čipova uzrokovana pandemijom koronavirusa utječe na niz industrija, a najteže je pogođena automobilska kao i industrija pametnih telefona, računala i igraćih konzola, hladnjaka, perilica rublja i suđa, televizora i svih električnih uređaja.

Čipovi su danas ono što je bio čelik u 20. stoljeću, najvažniji sektor u kojem Europa ne želi zaostajati. Većina proizvodnje je u Aziji, otprilike 50 posto ukupnih svjetskih mikročipova i do 95 posto najnaprednijih čipova dolazi iz Tajvana. Eventualna invazija Kine na Tajvan, koji smatra svojim dijelom, dodatno bi otežala pristup Europe čipovima.

Pročitajte i ovo Problem ili prilika Hoće li globalna nestašica čipova zaustaviti digitalizaciju diljem svijeta?

Čipovi su neophodni za zelenu i digitalnu tranziciju – i za konkurentnost europske industrije. Ne bismo se trebali oslanjati na jednu zemlju ili jednu tvrtku da osiguramo sigurnost opskrbe. Moramo učiniti više zajedno – u istraživanju, inovacijama, dizajnu, proizvodnim pogonima – kako bismo osigurali da Europa bude jača kao ključni akter u globalnom lancu vrijednosti, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.

Zakon o čipovima predviđa 11 milijardi izravnih javnih ulaganja iz proračuna EU-a i država članica u istraživanje, dizajniranje i proizvodnju, koji bi trebali privući ukupno 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija. Zakon bi trebao omogućiti jačanje kapaciteta EU-a za istraživanje i razvoj čipova. U tu svrhu predlaže se prilagodba pravila o državnim potporama kako bi se omogućila državna pomoć za pokretanje proizvodnje čipova.