Europska komisija pozvala je u utorak sve razine vlasti u državama članicama, privatni sektor i civilno društvo da se što prije i što bolje pripreme za neizbježne posljedice klimatskih promjena, čije se posljedice već osjećaju.
Komisija je u utorak objavila komunikaciju o upravljanju klimatskim rizicima u Europi. Komunikacija je vrsta dokumenata u kojoj Komisija iznosi svoje ideje Vijeću i Parlamentu o određenom pitanju i ne sadrži nikakve konkretne zakonodavne prijedloge, nego služi za poticanje rasprave o određenoj temi.
Komisija je izišla sa svojim dokumentom nakon što je Europska agencija za okoliš (EEA) u ponedjeljak objavila prvo znanstveno izvješće o procjenama klimatskih rizika u Europi (EUCRA).
Pročitajte i ovo
Današnja komunikacija je glasan poziv na akciju na svim razinama. U njoj su identificirana rješenja kako bismo bili učinkovitiji – osobito bolja koordinacija između EU-a i naših država članica, lakša uporaba znanja za dugoročno planiranje, sustavi ranog upozoravanja, borba protiv klimatskih dezinformacija, poboljšano prostorno planiranje, uključujući kritičnu infrastrukturu te pravi preduvjeti za financiranje otpornost na klimu, rekao je izvršni potpredsjednik Komisije za Zeleni plan Maroš Šefčovič.
Budući da EU poduzima sveobuhvatne mjere za smanjenje svojih emisija i ograničavanje klimatskih promjena, mi također moramo poduzeti mjere za prilagodbu već neizbježnim promjenama i za zaštitu ljudi i prosperiteta, navodi Komisija.
Izvješće EUCRA identificira 36 glavnih klimatskih rizika za Europu unutar pet širokih klastera: ekosustavi, hrana, zdravlje, infrastruktura te gospodarstvo i financije.
Za više od polovice velikih klimatskih rizika identificiranih u izvješću potrebno je djelovati već sada, a za njih osam je posebno hitno, uglavnom radi očuvanja ekosustava, zaštite ljudi od vrućine, zaštite ljudi i infrastrukture od poplava i šumskih požara te osiguranja održivosti europskog mehanizama solidarnosti, poput Fonda solidarnosti EU-a.
Pročitajte i ovo
U izvješću se ističe da je područje južne Europe posebno rizično i izloženo opasnostima od šumskih požara, vrućina, nedostatka vode za poljoprivrednu proizvodnju, opasnostima za rad na otvorenom i za ljudsko zdravlje.
Poplave, erozija i prodor slane vode prijete nizinskim obalnim regijama Europe, uključujući mnoge gusto naseljene gradove, navodi se u izvješću.
Prošla, 2023. godina bila je najtoplija od kada postoje mjerenja. Prema izvješću Službe za klimatske promjene Copernicus iz veljače, globalna prosječna temperatura u prethodnih 12 mjeseci premašila je prag od 1,5 stupnjeva utvrđen Pariškim sporazumom o klimi.
Komisija je ističe da će se Europa suočiti s višim ukupnim temperaturama, rizikom od intenzivnijih i češćih toplinskih valova, dugotrajnih suša, intenzivnijih oborina, nižih prosječnih brzina vjetra i manje snijega. Europa se zagrijava dvostruko brže od globalne stope i morat će naučiti živjeti s klimom koja je 3 stupnja toplija, čak i u najboljem slučaju ako se globalno zatopljenje ograniči na 1,5 stupnja koliko je zacrtano u Parišom sporazumu o klimi.
Komisija ističe da preventivno ulaganje u smanjenje ranjivosti na klimatske rizike košta puno manje od otklanjanja posljedica od suša, poplava, šumskih požara, bolesti, propadanja usjeva ili toplinskih valova.
Pročitajte i ovo
Ekonomski gledano, daleko više ima smisla izgraditi otpornost na klimatske promjene sada nego kasnije plaćati troškove klimatskih šteta, izjavio je povjerenik za klimu Wopke Hoekstra.
Prema konzervativnim procjenama, te bi štete mogle smanjiti BDP EU-a za oko 7 posto do kraja stoljeća. Ulaganja u zgrade otporne na klimatske promjene, prometne i energetske mreže također bi mogla stvoriti značajne poslovne prilike i donijeti širu korist europskom gospodarstvu, stvarajući visokokvalificirana radna mjesta i pristupačnu čistu energiju, navodi Komisija.
Komisija, među ostalim, poziva države članice da kod izrade planova prostornog planiranja i mjera za zaštitu kritične infrastrukture uzimaju u obzir klimatske rizike.
