Filipinska novinarka Maria Ressa 2012. bila je jedna od pokretača portala Rappler koji je brzo postao jedan od najpopularnijih medija u toj zemlji. Na portalu žestoko kritizira filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea, a zbog svog djelovanja izvrgnuta je zlostavljanju (brojne poruke mržnje i prijetnje silovanjima), a trenutačno je na uvjetnoj slobodi i prijeti joj šestogodišnja kazna zatvora zbog klevete.
Pročitajte i ovo
Društvene mreže
Štetni utjecaj na zdravlje djece: Velika tvrtka se nagodila - "Ova odluka govori sama za sebe"
NOVA ANALIZA
Veliko istraživanje otkrilo: Evo zašto oglas na hrvatskim portalima vrijedi 30 puta više nego na društvenim mrežama
UŽAS U ZADRU
Tragedija na obali! Poginuo radnik Vodovoda: Oglasili se direktor i gradonačelnik
U VIJETNAMU
Užasna tragedija: Prevrnuo se turistički brod, još se zbrajaju mrtvi
"DIO POSLA"
VIDEO Snimila u kakvom stanju su turisti ostavili kuću: "Što god otvorim, nađem nešto novo odvratno"
Pročitajte i ovo
Potrebna regulacija
Australija poziva na globalnu borbu protiv dezinformacija na internetu
Njen trud i profesionalnost u izvještavanju i otkrivanju afera prepoznala je struka te je, zajedno s ruskim novinarom Dmitryjem Muratovom prošli mjesec primila Nobelovu nagradu za mir. Osim kritiziranja vladajućih i otkrivanja korupcijskih afera, na Rappleru su istraživali i negativan utjecaj društvenih mreža i kako s njima mogu manipulirati populistički vladari.
Govoreći na konferenciji Sydney Dialogue Australskog instituta za stratešku politiku, Ressa se ponovno dotakla društvenih mreža te je rekla kako se na njima stvara “virus laži” koji prijeti svim demokracijama i podmuklo manipulira našim umovima, stvarajući alternativne stvarnosti. Naglasila je kako društvene mreže zlouporabljuju argumente oko slobode govora te da živimo u vremenima u kojima je u potpunosti poremećen informacijski ekosustav u kojem danas ovisimo o raznim društveno-mrežnim platformama.
Ressa kaže kako niti jedna demokracija ni kultura nije imuna na takve prijetnje te da su tehnološke kompanije pokazale koliko je jednostavno iskoristiti tehnologiju za manipuliranje ljudskom biologijom. Problem je što su vlade do sada uvele regulativu za brojne potencijalno opasne tehnologije, no isto nisu uspjele napraviti kada su u pitanju informacijske tehnologije.
Pročitajte i ovo
Borba protiv lažnih vijesti
Google testira opciju s kojom će korisnike upozoriti na potencijalno nepouzdane rezultate pretraživanja
Kao rješenje za ovaj problem Ressa vidi “poduzimanje radikalnih koraka za zaštitu demokracije”, kakvi su se ranije poduzeli u “prijelomnim razdobljima u povijesti”, pri čemu je kao primjer navela da nakon Drugog svjetskog rata, svijet nije htio novi globalni sukob s atomskim bombama.
O tema lažnih vijesti i manipulacija putem društvenih mreža prvi se put masovno počelo pričati nakon američkih predsjedničkih izbora na kojem je pobijedio Donald Trump. Iako su od tada Facebook i druge platforme uvele brojne promjene, zaposlili nove ljude te intenzivno koriste umjetnu inteligenciju u sprječavanju širenja lažnih vijesti, u tome, očito, nisu uspjeli.