Dan na pradavnoj Zemlji trajao je samo 19 sati otprilike milijardu godina, znanstvenici sad otkrili i zašto

Novo znanstveno istraživanje sugerira da je Zemlja doživjela razdoblje relativne stabilnosti u svojoj rotaciji, poznato kao 'dosadna milijarda', tijekom kojeg je duljina dana ostala konstantna na 19 sati, na period od otprilike milijardu godina.

tri vijesti o kojima se priča F-35I Ovaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni" Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Šire se snimke američkog konzulata u Dubaiju u plamenu DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom

Navedeno otkriće rezultat je studije koju su proveli geofizičari Ross Mitchell s Kineske akademije znanosti i Uwe Kirscher sa Sveučilišta Curtin u Australiji. Istraživači predlažu da je blizina Mjeseca Zemlji odigrala ključnu ulogu u održavanju ove stabilne rotacije tijekom navedenog perioda.

Kradljivi Mjesec

Pročitajte i ovo Sad su tri Astronomi otkrili da Zemlja ima još jedan novi mjesec

Prema Mitchellu i Kirscheru, kako se Mjesec udaljavao od Zemlje, postupno je krao energiju njezine rotacije, uzrokujući tako usporavanje Zemljine rotacije.

S vremenom je Mjesec ukrao Zemljinu rotacionu energiju kako bi se potjerao u višu orbitu, dalje od Zemlje, pišu Mitchell i Kirscher u studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience.

Zbog toga se duljina dana malo povećala. Dok su prijašnje studije pokazale da se duljina Zemljinog dana postupno povećavala tijekom milijardi godina, novo istraživanje sugerira da je postojalo razdoblje stabilnosti prije nego što se povećanje dana na Zemlji nastavilo.

Testiranje alternativne ideje o Zemljinoj paleorotaciji

Određivanje promjena u Zemljinoj rotaciji u prošlosti izazovno je zbog nedostatka geoloških dokaza. Međutim, Mitchell i Kirscher upotrijebili su podatke ciklostratigrafije, koji bilježe ritmičke promjene Zemljine klime potaknute astronomskim silama, kako bi analizirali stabilnost Zemljine rotacije.

Shvatili smo da je konačno došlo vrijeme da testiramo neku vrstu rubne, ali potpuno razumne, alternativne ideje o Zemljinoj paleorotaciji, kaže Mitchell.

Njihova statistička analiza pokazuje da je duljina Zemljinog dana ostala konstantna između 1 i 2 milijarde godina starosti, što se poklapa s proterozoičkom erom, koju karakterizira faza 'snježne kugle Zemlje' i koja prethodi kambrijskoj eksploziji života.

Stabilnost uvjetovana ravnotežom

Znanstvenici nagađaju da su na ovo razdoblje stabilnosti Zemljine rotacije mogle utjecati značajne fluktuacije u atmosferskim uvjetima planeta. Sugeriraju da je povećanje ozona, kao rezultat porasta razine kisika tijekom velikog oksidacijskog događaja, moglo apsorbirati više sunčeve svjetlosti nego vodene pare, što je dovelo do atmosferskih solarnih plima koje su uravnotežile slabljenje privlačenja Mjeseca. Ta ravnoteža je možda pridonijela duljini dana od 19 sati.

Pročitajte i ovo Inspiriran spužvom Švicarski znanstvenik ima novo objašnjenje zašto još uvijek nismo pronašli izvanzemaljce u svemiru, otkriva i koliko bismo još mogli čekati na to

Mitchell i Kirscher priznaju da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdili njihovi rezultati i poboljšalo razumijevanje Zemljine rotacije tijekom tog povijesnog razdoblja. Međutim, oni predlažu da je stabilna duljina dana možda odigrala ulogu u odgođenom porastu razine kisika i razvoju složenih oblika života.

Dulji dani mogli bi fotosintetskim bakterijama tada osigurati dovoljno sunčeve svjetlosti da podignu razinu kisika dovoljno visoko da podrži veliki život metazoa, pišu autori studije.

Razumijevanje "dosadne milijarde"

Kako se bude pojavljivalo više dokaza, razumijevanje "dosadne milijarde" i njezinih implikacija na ranu povijest Zemlje, vjerojatno će isto tako evoluirati. Nedavna istraživanja osporila su ideju da je to razdoblje bilo bez događaja, sugerirajući umjesto toga da je pružilo temelje za pojavu složenih oblika života.

Izvor: Science Alert