Bizarna i izrazito blještava kozmička eksplozija uočena tamo gdje se uopće ne bi trebala dogoditi

U dubinama svemira zbunjujući kozmički fenomen poznat kao blistavi brzi plavi optički prijelazi ili LFBOT-ovi (engl. luminous fast blue optical transients) natjerao je astronome na razmišljanje.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska izdala upozorenje: "Počinje veliki val napada..." Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene" Javni natječaj U centru Zagreba niče najmodernija tržnica: Tomašević predstavio novi, moderni koncept

Jedan od tih zagonetnih događaja, nazvan Finch (AT2023fhn), nedavno se pojavio u međugalaktičkom prostoru, na znatnoj udaljenosti od najbliže galaksije. Neočekivana lokacija tog događaja, naime, dovodi u pitanje konvencionalno uvjerenje da su LFBOT-ovi isključivo ograničeni unutar granica galaksija.

Što više učimo o LFBOT-ovima, to nas više iznenađuju. Sada smo pokazali da se LFBOT-ovi mogu pojaviti daleko od svoje najbliže galaksije, a lokacija Fincha nije ono što očekujemo od supernove, kaže astronom Ashley Chrimes iz Europske svemirske agencije (ESA) i Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.

LFBOT-ovi su izbili na kozmičku scenu 2018. godine, a njihovo je otkriće popraćeno sve dubljim misterijem. Te svemirske eksplozije pokazuju izvanrednu svjetlinu, nadmašuju normalne supernove najmanje deset puta. Nadalje, oni su nevjerojatno prolazni, slični kratkom bljesku svjetla u kozmičkoj praznini. Njihova izrazita plavkasta nijansa rezultat je zapravo njihove ekstremne vrućine.

Dvije teorije

U početku su znanstvenici pretpostavili da bi ti zbunjujući kozmički događaji mogli proizaći iz nekonvencionalnog oblika kolapsa jezgre supernove, gdje jezgra umiruće zvijezde prolazi kroz izravni kolaps u neutronsku zvijezdu ili crnu rupu. Takav scenarij zahtijeva masivnu zvijezdu, masom najmanje osam puta veću od našeg Sunca.

Alternativno ti bljeskovi mogu proizaći iz crne rupe koja proguta neki drugi ultragusti nebeski objekt, kao što je zvijezda bijeli patuljak. Međutim, životni vijek masivnih zvijezda relativno je kratak, manje od 100 milijuna godina, za one s masom osam ili više puta većom od mase Sunca. Obično se pojavljuju unutar kozmičkih okolina bogatih plinom i prašinom, prvenstveno unutar galaksija.

Unatoč mogućnosti izbacivanja zvijezda iz galaksija, astronomi nisu očekivali da će preteče masivnih neutronskih zvijezda i crnih rupa putovati tako daleko od galaksija domaćina prije nego što dožive supernove. Svi prethodno promatrani LFBOT-ovi bili su smješteni u spiralnim krakovima galaksija, gdje prevladava stvaranje zvijezda i gdje se nalazi očekivano mjesto rođenja supernove.

Finchova zagonetka

Tu na scenu stupa zagonetka o Finchu. Taj kozmički događaj otkrio je Zwicky Transient Facility 10. travnja 2023. i pokazao je nevjerojatnu temperaturu od približno 20.000 Celzijevih stupnjeva. Svemirski teleskop Hubble istražio je njegovo porijeklo, što je dovelo do zbunjujućeg otkrića.

Eksplozija se dogodila na udaljenosti od nevjerojatnih 2,86 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje, u međugalaktičkom prostoru, golemih 50.000 svjetlosnih godina od najbliže spiralne galaksije i 15.000 svjetlosnih godina od najbliže patuljaste satelitske galaksije te spiralne galaksije. Sve to predstavlja velik izazov za konvencionalnu hipotezu o supernovi.

Potencijalni uzrok

Unatoč tome, ideja o uključenosti crne rupe ostaje uvjerljiva. Znanstvenici sugeriraju prisutnost starog, skrivenog skupa zvijezda poznatog kao globularni klaster unutar međugalaktičkog prostora. Vjeruje se da se u tim klasterima nalaze rijetko viđene crne rupe srednje mase, potencijalno odgovorne za taj zagonetni događaj.

Druga mogućnost koja se razmatra jest sudar dviju neutronskih zvijezda, od kojih je jedna mogla biti magnetar. Ekstremno magnetsko polje magnetara moglo je pojačati kilonovu (vrsta kozmičke eksplozije) koja je uslijedila. Da bi se utvrdila valjanost te hipoteze, potrebna je ipak daljnja teorijska analiza.

Otkriće postavlja mnogo više pitanja nego što daje odgovora. Potrebno je više rada da se otkrije koje je od mnogih mogućih objašnjenja pravo, napominje Chrimes. Jedno je jasno - kako astronomi otkrivaju sve više takvih kozmičkih enigmi, one postaju samo više zbunjujuće.

Istraživanje vezano za navedeno otkriće je prihvaćeno za objavu u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society Letters, u međuvremenu je dostupno i na repozitoriju arXiv.

Izvor: Science Alert