Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Znanstvenici iz Velike Britanije proveli su najveću dosad studiju vezanu za iskustva na rubu smrti (popularno 'near death') te otkrili da je svijest i dalje aktivna nakon što se mozak ugasi. Njihovi rezultati bacaju i novo svjetlo na to što se događa s čovjekom nakon smrti.


Više od 2.000 osoba koje su imale srčani udar bili su subjektima navedene studije znanstvenika sa Sveučilišta Southampton. Studija je provedena u suradnji s 15 bolnica diljem Velike Britanije, Austrije i SAD-a.

Vezani članci Muškarac zatukao ženu u Šarengradu Strava kod Iloka: Metalnim predmetom zatukao vlastitu majku pa pobjegao, otprije je poznat policiji Esada Okić (Foto: Instagram) Preminula nekoliko sati nakon zadnje objave: Poznat uzrok smrti bosanske influencerice Esade Okić

Oko 40 posto pacijenata koji su preživjeli srčani udar opisalo je oblik svijesti tijekom vremena u kojem su klinički bili mrtvi, odnosno prije nego su bili vraćeni u život postupkom oživljavanja.

Jedan socijalni radnik iz Southamptona (57) opisao je buku aparata i sve što je medicinsko osoblje radilo i govorilo dok je on bio klinički mrtav.

Bizarna usluga: Objavljujte poruke na internetu i nakon smrti!

"Znamo da mozak ne može funkcionirati bez rada srca. No u ovom slučaju, svijest je čini se nastavila biti prisutna do tri minute u vremenu dok je srce prestalo kucati, unatoč tome što se mozak obično gasi 20 do 30 sekundi nakon što srce prestane kucati", pojasnio je dr. Sam Parnia, voditelj studije, a prenosi International Business Times.

"Muškarac je opisao sve što se događalo u sobi, ali još važnije, čuo je dva zvuka iz aparata koji pušta zvuk u intervalima od tri minute. Tako smo mogli mjeriti koliko je trajalo njegovo iskustvo", dodao je Parnia.

Znanstvenici su u studiji promatrali 2.060 pacijenata koji su imali srčani udar. Od 330 koji su preživjeli, 140 ih je opisalo nekakav oblik svijesti tijekom oživljavanja. Jedan od njih pet opisao je osjećaj spokoja, dok su drugi opisivali, ili jarko svjetlo, ili ubrzanje odnosno usporenost prolaska vremena. Treći su pak opisivali osjećaj utapanja ili ronjenja u vrlo dubokoj vodi.

Parnia je istaknuo da lijekovi ili moždana oštećenja sprječavaju više pacijenata od prisjećanja njihovog bliskog susreta sa smrću, no isto tako naglašava potrebu za detaljnijim proučavanjem tog fenomena.

Zasad se može zaključiti da su znanstvenici otkrili da zapravo ne postoji točan trenutak smrti koji nastaje zatajenjem srca, već da je riječ o procesu koji traje određeni vremenski period.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook