Choi Min-kyung (53) traži 50 milijuna vona (više od 31.600 eura) odštete od sjevernokorejske države koju predstavljaju njezin vođa Kim Jong Un i šest drugih dužnosnika. Također je podnijela kaznenu prijavu tražeći od tužitelja da istraže optužbe za zločine protiv čovječnosti protiv Kima i pet drugih dužnosnika.
Tužba podnesena u petak na središnjem okružnom sudu i u uredu tužitelja u Seulu predstavljat će, prema riječima pristaša, prvi put da je sjevernokorejski prebjeg pokrenuo pravni postupak zbog režimova kršenja ljudskih prava na južnokorejskim sudovima, piše The Guardian.
"Prošlo je 13 godina otkako sam se nastanila u Južnoj Koreji, ali još uvijek patim od teškog PTSP-a uzrokovanog posljedicama mučenja i živim ovisna o lijekovima", rekla je Choi za Guardian. "Ožiljci po cijelom mom tijelu svjedoče o strašnoj stvarnosti ljudskih prava u Sjevernoj Koreji."
Choi je pobjegla iz Sjeverne Koreje 1997. godine, ali je između 2000. i 2008. godine četiri puta prisilno repatrirana iz Kine. Tijekom posljednje repatrijacije 2008. godine provela je pet mjeseci zatočena u tri objekta u pokrajini Sjeverni Hamgyong.
Njezine pritužbe detaljno opisuju specifične navodne incidente, uključujući seksualni napad tijekom nehigijenskog pretresa tjelesnih šupljina bez rukavica, teške batine koje su joj probile desni bubnjić i zbog kojih je ostala bez svijesti te sustavno mučenje prisilnim stresnim položajima koji su trajali više od 15 sati dnevno.
Među Choijevim odvjetnicima je i Lee Young Hyun, i sam sjevernokorejski prebjeg koji je postao prvi odvjetnik rođen u Sjevernoj Koreji kvalificiran za rad u Južnoj Koreji.
Centar za baze podataka za ljudska prava Sjeverne Koreje (NKDB), koji je podržao slučaj, planira ga koristiti kao osnovu za podneske tijelima UN-a za ljudska prava i međunarodnom kaznenom sudu.
"Ovaj slučaj mogao bi poslužiti kao presedan u južnokorejskoj jurisprudenciji jer domaći sudovi imaju malo prethodne sudske prakse koja se bavi zločinima protiv čovječnosti", rekao je Seongyeop Lee, analitičar za ljudska prava pri NKDB-u.
"Budući da su i druge žrtve izrazile interes za pravni postupak, ovaj slučaj mogao bi postaviti temelje za buduće kolektivne tužbe i doprinijeti širim naporima za utvrđivanje odgovornosti."
U oba podneska navodi se da je Kim Jong Un optuženik odgovoran za navodna zlostavljanja. U kaznenoj prijavi tvrdi se da ima zapovjednu odgovornost za sustavne zločine protiv čovječnosti prema načelu da sjevernokorejski dužnosnici djeluju pod "efektivnom kontrolom" vrhovnog vođe.
Pritužba se uvelike oslanja na istražnu komisiju UN-a iz 2014. koja je utvrdila da je Sjeverna Koreja počinila zločine protiv čovječnosti, uključujući mučenje, seksualno nasilje i proizvoljno pritvaranje. Izvješće je dokumentiralo sustavne zlouporabe u mreži političkih zatvorskih logora u zemlji, u kojima se procjenjuje između 80.000 i 120.000 ljudi.
Prethodne građanske tužbe protiv Sjeverne Koreje uključuju slučajeve bivših ratnih zarobljenika koji traže odštetu za prisilni rad, obitelji Južnokorejaca otetih tijekom Korejskog rata i slučaj iz 2023. godine u kojem se traži odšteta za uništenje međukorejskog ureda za vezu koje je počinila Sjeverna Koreja.
Teoretski, južnokorejski sudovi mogu saslušati takve slučajeve jer ustav zemlje Sjevernu Koreju smatra dijelom korejskog teritorija, a ne zasebnom suverenom državom.
U građanskoj tužbi kao adresa za dostavu navedena je sjevernokorejska misija pri UN-u u New Yorku s obzirom na to da je izravna dostava institucijama Pjongjanga nemoguća.
Međutim, provedba je i dalje nemoguća jer ne postoji mehanizam kojim bi se Sjeverna Koreja prisilila na plaćanje odštete čak ni kada tužitelji pobijede, što takve pobjede čini uglavnom simboličnima.
-
KINA I JAPANSukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad"
-
Oglasila se premijerkaSnažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku
-
Ostavio djevojku da se smrzneKamera uhvatila trenutke jeze u Alpama: "Jedna svjetiljka se odvaja i nastavlja sama, dok druga ostaje i gasi se"
