Svjetski čelnici okupljaju se u New Yorku idućeg tjedna na Općoj skupštini UN-a kojom će dominirati povratak američkog predsjednika Donalda Trumpa za govornicu, rat u Gazi i Ukrajini, priznanje palestinske državnosti među zapadnim zemljama i nuklearne napetosti s Iranom.
"Okupljamo se u turbulentnim pa čak i u neistraženim vodama", rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres tjedan dana prije nego što će to svjetsko tijelo sa 193 članice biti platforma za šest dana govora gotovo 150 šefova država ili vlada, zajedno s desecima drugih ministara.
"Geopolitičke podjele se šire. Sukobi bjesne. Krivci hodaju slobodno kao nikad. Naš planet se pregrijava", rekao je novinarima Guterres u utorak. "A međunarodna suradnja se napreže pod pritiscima kakvima nismo svjedočili u našim životima."
Predvodnik ovogodišnje 80. Opće skupštine bit će Trump, koji je pozvao na smanjenje američkog financiranja UN-a, zaustavio angažman SAD-a s Vijećem UN-a za ljudska prava, produžio obustavu financiranja palestinske humanitarne agencije UNRWA-e i napustio agenciju UN-a za kulturu UNESCO. Također je najavio planove za napuštanje Pariškog klimatskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije.
Mrkva i batina
Trump će govoriti u utorak, osam mjeseci nakon početka njegova drugog mandata obilježenog ozbiljnim rezovima američke inozemne pomoći koji su doveli do globalnog humanitarnog kaosa i preispitivanja postavki UN-a, zbog čega je Guterres pokušao smanjiti troškove i poboljšati učinkovitost.
"On uživa u Općoj skupštini. Uživa u pažnji drugih čelnika", rekao je o Trumpu direktor Međunarodne krizne skupine pri UN-u Richard Gowan. "Vjerujem da bi mogao iskoristiti svoje pojavljivanje kako bi se pohvalio brojnim postignućima i možda još jednom dokazao da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir."
Trump opisuje UN kao nešto što ima "velik potencijal", ali se mora "zbrojiti". Zadržao je isti oprezan stav prema multilateralizmu kao i tijekom prvog mandata od 2017. do 2021. Također je optužio svjetsku organizaciju da mu nije pomogla u posredovanju u miru u raznim sukobima.
"UN ulaže vrlo snažne napore u posredovanju mira... ali mi nemamo ni mrkvu ni batinu“, rekao je Guterres.
Vijeće sigurnosti UN-a jedino je tijelo UN-a s ovlašću nametanja sankcija, ali je u sukobima u Gazi i Ukrajini nemoćno jer SAD i Rusija imaju pravo veta.
"Sjedinjene Države pak imaju i mrkvu i batinu. Dakle ako se u nekim situacijama može kombinirati utjecaj SAD-a i UN-a, mislim da možemo imati vrlo učinkovit način da se barem neki mirovni proces dovede do uspješnog rezultata“, rekao je Guterres.
Očekuje se da će se on i Trump formalno sastati prvi put otkako se Trump vratio na dužnost u siječnju. Bit će to jedan od preko 150 bilateralnih sastanaka koje je zakazao glavni tajnik UN-a, nazvavši tjedan "svjetskim prvenstvom diplomacije".
Rat i glad
Svjetski čelnici okupljaju se dok rat između Izraela i militanata Hamasa u Pojasu Gaze uskoro puni dvije godine, a humanitarna kriza se u toj palestinskoj enklavi pogoršava.
Obraćanje Općoj skupštini izraelskog premijera Benjamin Netanyahua, koga Međunarodni kazneni sud traži zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi, koje Izrael poriče, očekuje se u petak.
Izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon rekao je o nadolazećem okupljanju u New Yorku da "ćemo još jednom podsjetiti svijet da ovaj rat neće završiti ostavljanjem talaca u Gazi."
Prije nego što u utorak počnu govori u Općoj skupštini, čelnici će se u ponedjeljak okupiti na samitu, čiji će domaćini biti Francuska i Saudijska Arabija, kojem je cilj dati vjetar u leđa rješenju o dvjema državama između Izraela i Palestinaca.
Australija, Belgija, Velika Britanija, Kanada i Francuska objavile su da će na Općpj skupštini formalno priznati palestinsku državu, iako su neke postavile uvjete.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas neće osobno prisustvovati skupu. SAD, odani izraelski saveznik, odbio mu je vizu, što je izazvalo brojne kritike u UN-u. U petak je Opća skupština glasala da mu se dopusti pojavljivanje putem video poziva.
Drugi sukob na vrhu dnevnog reda UN-a, oko kojeg se ne očekuje velik napredak, jest ruski rat u Ukrajini koji traje više od tri i pol godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov obratit će se Općoj skupštini. Ruski predsjednik Vladimir Putin tradicionalno ne prisustvuje godišnjem okupljanju UN-a.
Vijeće sigurnosti UN-a, koje broji 15 članica i zaduženo je za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, vjerojatno će održati sastanke o Ukrajini i Gazi tijekom zasjedanja Opće skupštine na visokoj razini, rekli su diplomati.
Pet su stalnih članica Kina, Francuska, Ruska Federacija, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, a trenutačnih nestalnih Slovenija, Alžir, Danska, Grčka, Gvajana, Pakistan, Panama, Južna Koreja, Sijera Leone i Somalija.
U New Yorku će se također voditi hitni diplomatski razgovori oko iranskog nuklearnog programa, jer Teheran nastoji izbjeći vraćanje svih sankcija Vijeća sigurnosti UN-a s početkom od 28. rujna. I iranski predsjednik Masud Pezeškijan i ministar vanjskih poslova Abas Arakči očekuju se u Ujedinjenim narodima.
Je li UN u postojećem obliku umiruća organizacija?
Jesu li Ujedinjeni narodi, u postojećem obliku, kao organizacija došli svome kraju? Pitanje je to koje se često postavlja u svjetskim medijima od zapada do istoka.
Nemoć Ujedinjenih naroda, a pritom se prvenstveno misli na Vijeće sigurnosti kao najvažnije tijelo, posebno se vidi zadnjih godina. Dva glavna primjera su ruska agresija na Ukrajinu i izraelsko čišćenje pojasa Gaze.
Opća skupština UN je osudila rusku agresiju, ali u Vijeću sigurnosti Rusija koristi veto, pa nema sankcija ni kolektivne akcije. Vijeće sigurnosti ne može donijeti zajedničku odluku ni u vezi pojasa Gaze jer SAD redovito koristi veto u korist Izraela. Rezolucije Opće skupštine, pak, imaju moralnu težinu, ali nisu obvezujuće.
UN je i dalje važan u nekim područjima - kada je riječ o humanitarnoj pomoći (UNICEF, UNHCR, WFP), kod pomaganja u razvoju (UNDP), po pitanju javnog zdravstva na globalnoj razini (WHO) i vezano uz međunarodno pravo i norme (Međunarodni sud pravde, ljudska prava).
John Bolton, nekadašnji američki veleposlanik pri UN-u tvrdi da Ujedinjeni narodi kako su zamišljeni pri osnivanju više jednostavno ne postoje. “Da srušite 10 katova zgrade na East Riveru ne bi se ništa promijenilo, a nisam siguran ni da bi puno ljudi to primijetilo”.
Stewart Patrick iz Carnegie zaklade za međunarodni mir u svom radu o potrebi promjene modela kojim UN funkcionira navodi nekoliko razloga za hitne reforme.
Prvi je zastarjelost, Vijeće sigurnosti još uvijek je strukturirano u modelu poslije Drugog svjetskog rata, s pet stalnih članica koje imaju pravo veta. Iako se broj članica UN-a od tada dramatično povećao (s 51 na 193), sastav Vijeća nije mijenjan, što vodi sve izraženijem osjećaju nelegitimnosti i neučinkovitosti.
Patrick upozorava kako su reforme otežane jer formalno mijenjanje Povelje UN-a zahtijeva suglasnost svih članica Vijeća sigurnosti plus dvotrećinsku većinu u Općoj skupštini. No bez tog preuređenja, napominje, učinkovitost i legitimitet Vijeća će se nastaviti pogoršavati.
Reforme
Glavne reforme koje predlažu stručnjaci ove zaklade su:
1. Proširenje stalnog članstva Vijeća sigurnosti
G4 zemlje (Njemačka, Japan, Indija, Brazil) već dugo traže stalna mjesta, Afrika zahtijeva barem 2 stalna mjesta (često se spominju Nigerija, Južnoafrička Republika, Egipat).
2. Ograničenje prava veta
Potpuno ukidanje veta nije realno jer članice Vijeća sigurnosti to nikad neće prihvatiti, ali treba propisati da se veto ne može koristiti kod masovnih zločina (genocid, ratni zločini, zločini protiv čovječnosti), i da se uvede “kolektivni veto” – npr. da za blokadu odluke trebaju barem 2 ili 3 stalne članice, ne samo jedna.
3. Više nestalnih članica
Trenutno ih je 10, biraju se na dvije godine. Prijedlozi idu na povećanje na 15 ili 20 kako bi se dobila veća geografska zastupljenost.
Također predlažu šire reforme UN-a i izvan Vijeća sigurnosti). To uključuje financijsku reformu, smanjenje ovisnosti o najvećim donatorima i uvođenje drugih izvora financiranja.
Agencije UN-a treba učiniti manje birokratskima, vezati plaće uz rezultate. Nužno je i uključivanje civilnog društva i privatnog sektora u donošenje odluka o klimatskim promjenama, digitalnoj sigurnosti i migracijama.
Nitko nije zadovoljan
Potrebe za promjenama svjesni su i oni koji rade u UN-u.
Richard Gowan, direktor UN-ove Međunarodne krizne skupine ovako je najavio Opću skupštinu UN-a: "Ratovi u Gazi i Ukrajini bit će glavne krizne točke u fokusu Opće skupštine. Mislim da nije vjerojatno da ćemo vidjeti bilo kakve pomake u bilo kojem od tih problema.”
Teško je danas naći utjecajnog političara bilo koje moćne države koji je zadovoljan radom UN-a.
Ruski dužnosnici uglavnom koriste UN kao platformu za promicanje svojih stavova, često kritiziraju organizaciju zbog neučinkovitosti, pristranosti ili nesposobnosti za rješavanje sukoba u skladu s ruskim interesima. Posebno ističu probleme u Vijeću sigurnosti, gdje koriste veto, ali i upozoravaju na zapadnu dominaciju.
Kineski dužnosnici vide UN kao važan, ali nesavršen mehanizam koji zahtijeva reforme kako bi bio pravedniji i učinkovitiji. Kritiziraju zapadnu dominaciju i zagovaraju veću ulogu zemalja u razvoju, dok istovremeno koriste UN kao platformu za promicanje svojih geopolitičkih stavova.
Američki dužnosnici podržavaju ulogu UN-a u određenim područjima, poput humanitarne pomoći i borbe protiv kriminala, ali inzistiraju na reformama kako bi se smanjila percepcija "globalističkih" inicijativa i uskladila djelatnost s interesima SAD-a. U skladu s politikom predsjednika Trumpa traže smanjenje financijske ovisnosti o SAD-u i traže veće financiranje svih članica.
Mnogo zaposlenih
Iako gubi utjecaj UN ne gubi zaposlenike. Trenutačno je u New Yorku i uredima diljem svijeta zaposleno oko 37.000 stalnih službenika (administracija, analitičari, pravnici, prevoditelji...).
Organizacije poput UNICEF-a, UNDP-a, UNHCR-a, WHO-a, WFP-a, UNESCO-a imaju vlastite mreže zaposlenih, a ukupno u cijelom sustavu Ujedinjenih naroda radi oko 80.000 – 90.000 civilnih djelatnika.
Prema podacima samih Ujedinjenih naroda, trenutno je u 11 aktivnih mirovnih misija oko 66.000 ljudi, od toga 53.000 vojnika, 7000 policajaca i oko 6000 pripadnika civilnog osoblja.
António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, svjestan gubitka važnosti UN-a pokušao je s nekoliko inicijativa - “Naš zajednički plan”, “Samit budućnosti” i “UN80 reforma” naći model za uspješno funkcioniranje Ujedinjenih naroda u budućnosti.
Rezultati svih tih inicijativa praktički su zanemarivi. U zaključku o provedbi ističe se da će za postizanje željenih rezultata biti potrebna pojačana politička volja, financijska ulaganja i međunarodna suradnja. Nijedno od toga trenutačno nije na vidiku.
-
Stanje je lošeIz Ukrajine stigao nesvakidašnji apel za pomoć: "Obraćamo se našim prijateljima iz Hrvatske"
-
pojačan nadzorPolicija blokirala dijelove grada u Splitu, izašli s dugim cijevima: Nastale gužve i zastoji
-
Provjereno donosiNova pošast među mladima, čak i djecom: "Korištenje je teško uočiti, a izaziva ovisnost gotovo kao i heroin"
