Zanima vas koje su najbolje, ali i najgore zemlje za život?

Piše Readers Digest, 10. lipnja 2008. @ 15:05

Samo zbog toga što je mjesto ekološki prihvatljivo, ne znači da tamo doista želite i živjeti – sjetite se glečera i kišnih šuma. No, pronaći savršeni balans između mjesta koje je ekološki prihvatljivo i mjesta koje je pogodno za život nije nimalo lako.

Ciljajući na taj ideal, istražili smo koje su to„najzelenije“ zemlje na svijetu, istovremeno vodeći računa o tome da ljudi imaju normalne uvijete za život. Osim toga, naveli smo i najlošija mjesta za život. Zadržite dah i nadajte se da zemlja koju zovete domom nije jedna od njih.

Analizirali smo podatke iz dva najbolja izvora, pokrivajući 141 zemlju da bi napravili rang „najzelenijih“ i najpogodnijih mjesta za život. Naša analiza ulazi u socijalne (prihod i obrazovanje) i ekološke faktore (pogledajte našu ljestvicu da vidite tko je na najvišoj a tko na najnižoj poziciji).

Uvijek može biti zelenije

Čak i najčišće zemlje imaju ozbiljne ekološke probleme. Visoko rangirana Finska dobiva najviše ocijene za kvalitetu zraka i vode, nisku stopu obolijevanja kod dojenčadi, i dobru zaštitu građana od zagađenja vode i prirodnih katastrofa. Ali Finska također proizvodi iznad prosječnu količinu stakleničkih plinova, ima veliki ekološki nerazmjer (velika većina zemlje i vode treba podnijeti nacionalnu razinu potrošnje) i značajno pridonosi regionalnim ekološkim problemima.

Razlog: Finska ima najveću industrijsku potrošnju energije među svim skandinavskim zemljama, najviše zbog oslanjanja na šumarsku te industriju kamenoloma koja zahtijeva mnogo energije. Hladnije zime i slabe kiše posljednjih godina su također zadale probleme, izazivajući smanjenje proizvodnje struje iz hidroelektrana te podizanje – do 15% od 2005 – nacionalne potrebe za fosilnim gorivima, glavnim izvorom stakleničkih plinova.

Ne treba prestati misliti na budućnost

22.6.1969, rijeka Cuyahoga u Clevelandu, Ohio, se zapalila, očito nakon iskri koje je izazvao vlak s obližnje pruge a koje su dohvatile površinsku naftu mrlju. Nitko nije bio ozlijeđen, a plamen je prouzročio samo oko 50000 materijalne štete. Ipak, vatra je izazvala veliku pozornost, fokusirajući pažnju na ekološke probleme u SAD-u. Tri godine kasnije donesen je Zakon o čistim vodama (Clean Water Act) a tijekom vremena učinjeni su i mnogi drugi koraci ne bi li se poboljšala kvaliteta zraka i vode u toj zemlji. Danas ljudi pecaju i plove velikim tokovima rijeke Cuyahoge.

Nažalost, kako pokazuje rang SAD-a na našoj listi ima još mnogo posla oko čišćenja okoliša. Staklenički plinovi su opet glavi problem. 2004. ukupna količina ispušnih plinova je bila pet puta veća od ukupne količine istih plinova u cijelom svijetu. A to je trend koji se kreće u krivom smjeru: ukupna količina ispušnih plinova u SAD-u rasla je do 22% između 1990 i 1995.

Čuvajte šume i drveće

U razvijenim zemljama, ljudi imaju običaj da žive u gradovima i predgrađima, zadržavajući zagađenje na tim područjima. Kad su ruralna područja državno vlasništvo te zaštićena od razvoja, ona postaju „zelena oaza“ – te štite od štetnih efekata zagađenih gradova.

Kanada je najbolji primjer za to. Dok divlje šume naširoko nestaju u razvijenim zemljama, one još uvijek opstaju u Kanadi. Njihovo postojanje pomaže objasniti zašto je rang te zemlje na visokoj poziciji što se tiče čiste vode i zraka, unatoč jako naseljenom i razvijenom jugu, gdje gradovi poput Montreala doprinose emisiji ispušnih plinova koja je skoro duplo veća nego u zemljama slične veličine – a to samo doprinosi aktualnom problemu kiselih kiša.

Postići napredak u korist svih

To je neizbježna činjenica: ljudi koji žive u razvijenim zemljama bolje su obrazovani, imaju viši životni standard, dulje žive i imaju svjetliju budućnost. Loša strana je to što njihovo materijalno bogatstvo ide na štetu okoliša i općih ekoloških uvjeta.
Srećom, obrazovanje ljudi koji žive u razvijenim zemljama uključuje i razvijenu ekološku svijet, pa je za očekivati da su spremni poduzeti akcije kako bi riješili te probleme. Uzmite u obzir Norvešku koja je član više od 40 međunarodnih ekoloških sporazuma. Nije slučajnost da skoro sva djeca u Norveškoj završavaju srednju školu.

Treba promijeniti stvari dok još ima vremena

Koliko je realan potencijalni ekološki udar Kine na ostatak svijeta? Ako broj osobnih vozila dosegne broj onih u SAD-u, milijarda automobila biti će na kineskim prometnicama. To će uzrokovati potrošnju goriva od 520 milijardi galona po godini – skoro pola trenutačne svjetske potrošnje. No ako zanemarimo tu hipotetsku situaciju, ogromna veličina kineske populacije i eksplozivan rast njene ekonomije stvaraju značajne ekološke probleme. Na primjer, u Pekingu danas, nivo zagađenja zraka je skoro četiri puta veći nego u New Yorku.

Postoje naznake da kineska vlada shvaća ozbiljno ekološke probleme. Ovogodišnje Olimpijske igre u Pekingu mogle bi biti glavna prekretnica. Slijedeći primjer Južne Koreje koja je poduzela snažne mjere čišćenja Seola prije Olimpijskih igara 1998, Kina je obznanila ambiciozne ekološke ciljeve koje si je zadala. To uključuje smanjenje upotrebe ugljena za polovicu, zatvaranje 200 tvornica u Pekinškom predgrađu te smanjenje razine sulfata u gorivu. Izazov je ostvariti te ciljeve.

Lista zemalja

5 najboljih

1. Finska
2. Island
3. Norveška
4. Švedska
5. Austrija

5 najlošijih

137. Čad
138. Burkina Faso
139. Sierra Leone
140. Nigerija
141. Etiopija

Kvaliteta zraka

Mjeri se koncentracija nekoliko zagađivača u urbanim područjima

1. Moldavija
8. Finska
63. SAD
126. Etiopija
141. Gvatemala

Najzeleniji i najbolji gradovi za život

5 najboljih

1. Stockholm
2. Oslo
3. Muenchen
4. Pariz
5. Frankfurt

5 najlošijih