Dok se nastavljaju američko-izraelski napadi na Iran, koji odgovara protunapadima, situacija u Perzijskom zaljevu, ali i daleko šire sve je složenija.
Iran je na američko-izraelske zračne udare odgovorio ispaljivanjem stotina projektila i dronova prema svojim arapskim susjedima. Metа su bile američke vojne baze na njihovu teritoriju, ali i civilna te energetska infrastruktura. Time je pogođen imidž Zaljeva kao sigurnog i prosperitetnog središta putovanja, turizma i financija, a ozbiljno su uzdrmani i nafta i plin - temelj njihove ekonomije.
Riječ je o ratu koji arapske vlade nisu željele i koji su pokušavale spriječiti. Pitanje je hoće li ih u njega ipak uvući, kako su ih nazvale, "podmukli" iranski napadi, piše BBC.
"Sve opcije su na stolu"
"Sve su crvene linije već prijeđene", poručio je glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari. "Napadi na naš suverenitet su konstantni", rekao je na konferenciji za medije u utorak.
"Napada se infrastruktura. Napadaju se stambena područja. Posljedice tih napada vrlo su jasne. Kada je riječ o mogućem odgovoru, sve opcije su na stolu našeg vodstva. No mora biti potpuno jasno da ovakvi napadi neće i ne mogu ostati bez odgovora", poručio je.
Većinu iranskih projektila protuzračna obrana u regiji uspijeva presresti, ali krhotine koje padaju izazivaju požare i odnose živote. Dronovi, koji lakše probijaju obrambene sustave, često ne uzrokuju veliku materijalnu štetu, ali unose kaos i remete trgovinu i zračni promet.
Čini se da je upravo to iranska strategija - podići ulog za arapske susjede i natjerati ih da izvrše dodatni pritisak na Washington kako bi rat bio zaustavljen.
Iran je gotovo jednako dronova i projektila ispalio prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dominantnom trgovačkom i turističkom središtu Zaljeva, kao i prema Izraelu, piše Financial Times. Teheran pritom može instrumentalizirati vitalnu naftnu i plinsku industriju regije, a ozbiljniji poremećaj u tom sektoru izazvao bi potrese u globalnom gospodarstvu.
Rizik za Iran
No takva strategija mogla bi mu se i obiti o glavu. Iran riskira da zaljevske države dodatno približi Washingtonu, pa čak i da ih u nekom obliku uključi u ratne operacije. Zasad su odbile dopustiti SAD-u korištenje svog zračnog prostora i teritorija za napade na Iran. No to se može promijeniti. U nekom trenutku mogle bi odlučiti sudjelovati u vojnim operacijama.
Za sada do toga još nije došlo, arapske zemlje trenutačno su fokusirane na obranu. No mnogo toga ovisi o tome koliko će rat potrajati. Dio njih ne želi ostaviti dojam da otvoreno staje na stranu Izraela.
Izraelska smrtonosna i razorna ofenziva u Gazi, pokrenuta kao odgovor na napade Hamasa u listopadu 2023., kao i vojne intervencije u zemljama poput Libanona i Sirije, dodatno su zategnule odnose s arapskim državama.
Posebno su ogorčeni bili prošle godine kada je Izrael bombardirao Katar u pokušaju atentata na vodstvo Hamasa. Ono što je zasad jasno jest da su iranski napadi ojačali jedinstvo među zaljevskim državama.
Jedinstveni stav
Šest članica Vijeća za suradnju zemalja Zaljeva - Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman - sastale su se u nedjelju na izvanrednoj sjednici kako bi izrazile solidarnost i obećale da će poduzeti sve potrebne mjere za obranu svoje sigurnosti i stabilnosti te zaštitu svojih teritorija, građana i stanovnika, uključujući i mogućnost odgovora na agresiju.
Viši diplomatski savjetnik predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, Anwar Gargash, pozvao je Iran da se urazumi: "Vaš rat nije s vašim susjedima. Vratite se svom okruženju i prema susjedima se odnosite razumno i odgovorno prije nego što se krug izolacije i eskalacije dodatno proširi."
-
Sisački monstrumSutkinja na suđenju Srđanu Mlađanu donijela neočekivanu odluku
-
Visoke tenzijeVIDEO Podmornica potopila brod. Europska zemlja poslala Rafale na Bliski istok, dignuti grčki borbeni avioni
-
Bijeli štrajkGrađani o kaosu u Centru za socijalnu skrb: "Gledam žensku sama radi, frustrirana. Ona ne zna gdje udara"
