Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Posljedice ksenofobih prosvjeda

Zabrinuti gospodarstvenici upozoravaju Merkel na posljedice prosvjeda desnice

Angela Merkel (Foto: Arhiva/AFP)
Angela Merkel (Foto: Arhiva/AFP) Foto: Arhiva/AFP
Predstavnici njemačkog gospodarstva izrazili su u nedjelju u pismu kancelarki Angeli Merkel zabrinutost da bi događaji u Chemnitzu i prosvjedi ekstremnih desničara mogli naškoditi gospodarskoj konkurentnosti Njemačke.

"Društvo ne smije dopustiti da desni krugovi stvore dojam da u Njemačkoj vlada netolerancija. Svi koji ugrožavaju sliku Njemačke kao tolerantne zemlje dovode u opasnost ne samo suživot nego i gospodarsku konkurentnost Njemačke“, stoji u pismu predsjednika Trgovinskog saveza Njemačke (HDE) Josefa Sanktjohansera kancelarki Merkel.

Zatražio je odlučne mjere "politike, gospodarstva i civilnog društva“ kako bi se spriječila izolacija pojedinih grupa i rastuća nesigurnost u društvu.

Sanktjohanser je ukazao i na kronični manjak stručne radne snage u Njemačkoj zbog čega će gospodarstvo ovisiti o useljavanju.

"Mi moramo skrbiti za atmosferu u kojoj će ljudi iz drugih zemalja rado dolaziti u Njemačku kako bi popunili ove praznine na tržištu rada i tako osigurali budućnost zemlje“, stoji u pismu.

Gospodarstvenici kancelarki ukazuju i na štetne posljedice kontrole granica unutar Šengenskog prostora.

"Kontrole znače gubitak slobode kretanja, nepredvidiva čekanja na granicama i osjetljivo ometanje europskog slobodnog tržišta“, zaključuju u pismu.

Pročitajte i ovo Njemački vojnik Panzerbrigade 45 Njemačka rasporedila prve vojnike u jednu NATO članicu: Za tri godine tamo će biti stalno prisutni Izrael bombardirao Rafu - 2 Na najvišem sudu UN-a Velesilu teško optužili i traže hitne mjere: "Time su omogućili genocid..."

Njemačku potresaju najnasilniji prosvjedi krajnje desnice zadnjih desetljeća nakon što je 26. kolovoza u gradu Chemnitzu, u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, nožem ubijen 35-godišnji Nijemac za što su uhićena dvojica tražitelja azila, Sirijac i Iračanin.

Chemnitz se zbog toga našao u središtu najveće rasprave u Europi u kojoj se sučeljavaju pristaše strožega pristupa imigraciji, posebno u Italiji i istočnoj Europi, s pristašama umjerenijega stajališta koje predvode njemačka kancelarka i francuski predsjednik Emmanuel Macron. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene