Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u intervjuu za njemačke novine govorio je o političkoj i sigurnosnoj situaciji u zemlji, velikim prosvjedima koji potresaju Srbiju te odnosima s Rusijom, Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama.
U zemlji se već mjesecima održavaju masovne demonstracije, a dio prosvjednika optužuje sigurnosne snage za nasilje. Vučić je u intervjuu odbacio takve tvrdnje, ističući da je nasilje bilo usmjereno prema policiji, a ne prema prosvjednicima.
Govoreći o međunarodnoj situaciji, posebno se osvrnuo na rat s Iranom, koji dodatno stvara pritisak na opskrbu energentima i povećava zabrinutost zbog stabilnosti tržišta nafte i plina.
"Odmah nakon našeg razgovora sastat ću se s Vijećem za nacionalnu sigurnost kako bismo razgovarali o energetskoj sigurnosti naše zemlje. Cijene nafte na mediteranskim tržištima porasle su za 15 posto samo u posljednja dva dana, to je ludo. Slična je situacija i s plinom. Sve nam je teže", rekao je Vučić za Sueddeutsche Zeitung.
Dodao je kako su energetske poteškoće za Srbiju počele još ranije, prije izbijanja aktualnih sukoba. Zbog američkih sankcija srpska rafinerija nafte u Pančevu morala je biti zatvorena tijekom zime jer ruski Gazprom posjeduje većinski udio u kompaniji.
"To nas je jako pogodilo i dovelo do sporijeg gospodarskog rasta. Ljudi misle da su to samo brojke, ali nije tako to izravno utječe na živote građana. Niži rast znači i sporiji rast plaća i mirovina", rekao je.
Istaknuo je kako Srbija planira velika ulaganja u energetsku infrastrukturu te izgradnju novih plinovoda prema susjednim državama do 2035. godine, uz potporu Europske unije.
Govoreći o odnosima s Rusijom, Vučić je rekao da su ruski mediji nedavno oštro kritizirali Srbiju, ali je naglasio da je Beograd morao zaštititi vlastite nacionalne interese.
"Uvijek su bili pouzdani partneri u opskrbi plinom, ali mi nismo ničije marionete", rekao je.
Osvrnuo se i na pregovore o vlasničkoj strukturi srpske naftne kompanije NIS, gdje su ruski partneri, prema njegovim riječima, odbili prodati dodatne udjele Srbiji. Na kraju je postignut model prema kojem će mađarska kompanija MOL i emiratski ADNOC preuzeti veći udio, dok Srbija povećava svoj udio s 29,87 na 34,87 posto.
Vučić je komentirao i kritike Moskve zbog izvoza srpskog oružja i streljiva, koje preko drugih zemalja završava u Ukrajini.
"Nismo izvezli ni jedan metak izravno u Ukrajinu, ali smo prodavali velike zalihe mnogim zemljama. Kada su ratovi, materijal na kraju završi u ratnoj zoni", rekao je.
Dodao je da je o tome razgovarao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kojem je pokazao popis zemalja u koje je Srbija izvozila streljivo.
"S Putinom sam se susreo u Pekingu, pokazao sam mu popis država u koje izvozimo i rekao: Evo popisa, u čemu je problem? Pokazao je na Poljsku, ali tamo su otišli samo metci za lovačke puške. Da, bilo je izvoza u Češku, Veliku Britaniju i još neke zemlje, i na kraju je dio toga završio u Ukrajini. Rekao sam mu: Nisam vam uveo sankcije i zbog toga smo mnogo patili. Više nego što možete zamisliti. I ne tražim za to priznanje, nisam to učinio zbog vas nego zbog naše političke pozicije, jer vjerujem da sankcije nisu korisne", ispričao je Vučić.
Dodao je: "Ali imam 28.000 ljudi koji rade u vojno-industrijskom sektoru u Srbiji. Naša skladišta su prepuna granata, raketa i streljiva raznih kalibara. Morali smo to pustiti u prodaju kako bi ti ljudi dobili plaće i mogli živjeti".
Na pitanje o mogućem uvođenju sankcija Rusiji, što Bruxelles traži od Srbije kao zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, Vučić je rekao da Europa u budućnosti čeka još veće izazove, posebno zbog krize na Bliskom istoku.
Dotaknuo se i odnosa sa Sjedinjenim Državama, istaknuvši kako američka administracija ima važnu ulogu u održavanju stabilnosti u regiji, ali je izrazio nezadovoljstvo nekim odlukama vezanim uz Kosovo.
Govorio je i o kontroverznom projektu izgradnje luksuznog hotela na mjestu ruševina zgrade Glavnog stožera u Beogradu, koju je NATO bombardirao 1999. godine. Projekt je trebao realizirati Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali se investitor na kraju povukao nakon brojnih prosvjeda.
Vučić smatra da je projekt mogao donijeti velike investicije i nova radna mjesta u Srbiji te da je protivljenje projektu potaknuto političkom kampanjom protiv njega.
Na kraju je ponovio da Srbija i dalje želi napredovati prema članstvu u Europskoj uniji, ali je priznao da ne očekuje da će zemlja uskoro postati punopravna članica.
-
policija na terenuStravičan zločin u Lici! U dvorištu ubijene dvije žene, doznajemo tko je ubojica
-
ELEGANTNA I UDOBNA OPCIJAOve cipele nosite uz traperice kada želite izgledati uglađeno bez previše truda, pronašli smo 15 modela
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Izdano upozorenje: Moguć je teroristički napad. Nastavljaju se udari: "Lomimo im kosti"
