Dan nakon Brexita (Foto: Dnevnik.hr) - 1
Dan nakon Brexita (Foto: Dnevnik.hr) - 1

Potpisnici pozivaju vladu u Londonu da primijeni pravilo po kojemu treba održati novi referendum ako je broj glasača 'za' i 'protiv' manji od 50 posto, a izlaznost manja od 75 posto.


'I u Britaniji i u Londonu je i dalje mnogo šoka i mnogo ljutnje, međutim vjerojatno od svega neće biti ništa. Kao što smo čuli, za taj je referendum prikupljeno više od milijun i pol potpisa. Međutim, laburisti su odbacili mogućnost novog referenduma. Premijer David Cameron se i uoči objave rezultata poigrao riječima i rekao kako 'Britanija ima referendum, a ne neverendum'. Inače, ovdje vlada velika politička neizvjesnost, raspravlja se o imenu Cameronovog nasljednika. Najizgledniji kandidat je Boris Johnson, bivši gradonačelnik Londona i jedan od najvećih zagovornika, vođa kampanje za izlazak iz EU. On sada šalje potpuno suprotne poruke od onih koje stižu iz Bruxellesa i kaže kako nema žurbe u provedbi Brexita. Zapravo, zagovornici izlaska iz EU se sada nadaju jednoj novoj ponudi iz Bruxellesa, nečemu što nazivaju pridruženim članstvom. Međutim s obzirom na raspoloženje sada u EU, pitanje je hoće li tako nešto i dobiti', javio je iz Londona reporter Nove TV Danijel Vrbota.

'Nakon jučerašnjeg kaosa na burzama, drastičnog pada vrijednosti britanske funte i pada vrijednosti britanskih dionica stigla je i jedna nova loša vijest za britansko gospodarstvo. Kreditna agencija Moody's dala je Britaniji negativnu prognozu što znači da bi uskoro britanski kreditni rejting mogao pasti. Druga velika kreditna agencija Standard & Poor's je već uoči referenduma najavila da će spustiti britanski kreditni rejting u slučaju Brexita. Također, jedan novi udarac Britaniji zadao je i američki predsjednik Barack Obama koji je potvrdio svoju raniju najavu da će u slučaju nekakvih trgovinskih pregovora s Velikom Britanijom, Velika Britanije SAD-u zapravo biti nisko na listi prioriteta. I dodajmo tome da je britanski predstavnik u Europskoj komisiji, povjerenik za financijske usluge Lord Jonathan Hill zbog Brexita već podnio ostavku', kazao je Vrbota za Dnevnik Nove TV.  

Britanija će izgubiti više od 300 milijarda eura zbog Brexita

Odluka Britanaca da izađu iz Europske unije pogodit će gospodarstvo cijele Unije, a sama Britanija bi trebala izgubiti više od 300 milijarda eura do 2030., rekao je u subotu njemački ekonomist agenciji dpa.

"To je situacija u kojoj svi gube, države članice EU-a, a najviše sama Britanija", rekao je Andreas Esser, čelnik ekonomske sekcije u Zakladi Bertelsmann sa sjedištem u Gueterslohu.

Ako preostalih 27 članica EU-a ostanu pri svom obećanju o oštrim mjerama protiv Britanije, gospodarska izolacija te zemlje mogla bi imati ozbiljne posljedice, kaže Esser. Predviđa da bi njemačko gospodarstvo isto tako moglo izgubiti više od 55 milijarda eura.

Ove brojke su prikupljene su za studiju objavljenu 2015., a sada su se ti scenariji pokazali istinitim nakon što je Britanija odlučila izaći iz EU-a unatoč upozorenjima o gospodarskim posljedicama.

"Britanci su glasovali za neizvjesnost", rekao je stručnjak dodajući kako će ta neizvjesnost imati negativni utjecaj na trošenje i investicije što će dovesti do nižih gospodarskih rezultata narednih mjeseci i godina.

Bruto domaći proizvod u Britaniji bi mogao pasti do 14 posto do 2030., vremena koje će biti potrebno da se osjete pune posljedice gospodarskih odluka.

Više od 50 posto britanske trgovine je s drugim zemljama EU-a, prema ovom izvješću. Ako Britanija izgubi svoje trgovinske povlastice unutar Unije, carine će učiniti razmjenu roba i usluga skupljim.

Među sektorima koji će biti najteže pogođeni Brexitom su strojogradnja i autoindustrija kao i farmaceutika i kemijska industrija.

Bankovni sektor, koji ima ključnu važnost za britansko gospodarstvo, isto tako će biti pogođen izolacionizmom, a investitori će se vjerojatno povući.

S druge strane, drugi financijski centri u Europi, poput Frankfurta i Pariza mogli bi imati koristi ako se investicije presele iz Britanije na kontinent, rekao je Esser.

'Rastava' neće biti prijateljska

'I Britanija i London su i dalje u šoku i duboko podijeljeni. U tek nešto više od 24 sata peticiju za novi referendum potpisalo je više od milijun ljudi, ali to ovdje nitko ne uzima za ozbiljno, barem ne politički. Vlada velika politička neizvjesnost, raspravlja se o nasljedniku premijera Davida Camerona. Jedan od glavnih favorita je Boris Johnson, bivši gradonačelnik Londona i jedan od najistaknutijih vođa kampanje za izlazak iz EU. On sad šalje potpuno suprotne poruke onima koje stižu iz Bruxellesa i kaže kako nema žurbe za pokretanjem Brexita. Naime, ovdje se zagovornici izlaska iz EU nadaju jednoj novoj ponudi iz Bruxellesa, nečemu što oni nazivaju priduženim članstvom. Međutim, u Velikoj Britaniji sve više prijeti da postane mnogo manja. Škotska premijerka Nicola Sturgeon sazvala je hitnu sjednicu kabineta škotske Vlade na kojoj je pozvala na pokretanje pregovora s EU kako bi se zaštitio status Škotske, a također je najavila i pokretanje rada na zakonskoj osnovi kako bi se održao novi referendum o osamostaljenju', javio je iz Londona reporter Nove TV Danijel Vrbota.

Skupljaju se potpisi za novi referendum

Samo dva dana nakon održavanja referenduma na kojemu su se stanovnici Velike Britanije izjasnili za izlazak iz Europske unije, više od 1,5 milijuna Britanaca i stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva potpisalo je internetsku peticiju za održavanje novog referenduma, čime bi britanske zastupnike primorali da bar razmotre raspravu o ovom pitanju.

Potpisnici pozivaju vladu u Londonu da primijeni pravilo po kojemu treba održati novi referendum ako je broj glasača 'za' i 'protiv' manji od 50 posto, a izlaznost manja od 75 posto.

Još u subotu ujutro prikupljeno je više od milijun potpisa, a najviše je glasova iz Londona, Brightona, Oxforda, Cambridgea i Manchestera, objavio je Independent.

Parlament je dužan razmotriti peticiju od trenutka kada je broj potpisa veći od 100.000.

No to razmatranje ne obvezuje parlament na raspisivanje referenduma niti na neklu drugu odluku i ni u kojem slučaju to ne može dovesti u pitanje rezultat referenduma.

Peticija je, međutim, odraz dubokih podjela u zemlji koje su se jasno pokazale ovim referendumom. Mladi i obrazovani ljudi uglavnom su za ostanak u EU, dok su stariji birači glasali za izlazak.

Podjele su jasne i u zemljopisnom pogledu jer su za ostanak Škotska, Sjeverna Irska i London nasuprot sjevernoj Engleskoj i ruralnim područjima koji su za glasali za izlazak.

Angela Merkel: U pregovorima s Britanijom ne treba biti "zločest"

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u subotu da Europska unija ne treba "biti zločesta" u pregovorima s Velikom Britanijom o izlasku iz Unije.

Njemačka kancelarka Angela Merkel smatra da prioritet pregovora ne bi trebalo biti odvraćanje ostalih članica od napuštanja europskog bloka, piše BBC.

"Britanija će ostati bliski partner s kojim smo gospodarski povezani", rekla je Merkel dodajući kako ne treba požurivati London da pokrene članak 50. Lisabonskog ugovora o izlasku iz Unije.

"Da budem iskrena, to ne bi trebalo trajati unedogled, to svakako ne, ali nisam ni za to da žurimo", rekla je Merkel nakon skupa njezine stranke u Hermannswederu.

Naglasila je da želi "objektivnu i dobru" klimu u razgovorima s Londonom koje treba voditi "kako treba".

Nešto ranije u Berlinu, šestorica europskih ministara vanjskih poslova govorili su znatno oštrijim tonom, pozivajući Britaniju da bez odgađanja pokrene postupak izlaska, nakon što su Britanci na referendumu u petak sa 52 posto za i 48 protiv izglasali napuštanje Unije u koju su ušli prije više od 40 godina.

Ministri vanjskih poslova šest zemalja utemeljiteljica Europske unije, njemački Frank-Walter Steinmeier, francuski Jean-Marc Ayrault, nizozemski Bert Koenders, talijanski Paolo Gentiloni, belgijski Didier Reynders i luksemburški Jean Asselborn sastali su se u Berlinu kako bi razgovarali o posljedicama povijesne odluke Britanaca o izlasku iz bloka i njegovoj budućnosti.

Velika Britanija ne bi se trebala igrati mačke i miša odgađajući pregovore o izlasku iz EU-a, rekao je ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn.

Njegov kolega Nizozemac Bert Koenders ne želi politički vakuum nakon što su britanski birači na referendumu u petak izglasali izlazak iz Unije.

Belgijski ministar Didier Reynders ključnim smatra da Europa dade odgovore na pitanja o migraciji, sigurnosti i radnim mjestima.

Šef francuske diplomacije Jean-Marc Ayrault pozvao je London da pokrene članak 50. Lisabonskog ugovora.

"Stvar je hitna i moramo izbjeći razdoblje duge neizvjesnosti", rekao je Ayrault. (Hina)