Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro i njegov oporbeni suparnik Edmundo Gonzalez u ponedjeljak tvrde da su odnijeli pobjedu na predsjedničkim izborima, nakon glasanja obilježenog optužbama za podle taktike i izoliranim nasilnim incidentima.
U ponedjeljak, malo poslije ponoći, Nacionalno izborno povjerenstvo (CNE) priopćilo je da je nakon prebrojenih oko 80 posto glasova Maduro osvojio treći mandat s 51 posto glasova i tako osigurao treći mandat, a Gonzalez 44 posto glasova, iako su izlazne ankete govorile da je Gonzalez sigurni pobjednik.
Unatoč objavi CNE-a oporba je priopćila da ima razlog za slavlje i pozvala pristaše da nastave pomno motriti prebrojavanje glasova. Maduro je pak rekao da je njegov reizbor trijumf mira i stabilnosti te ponovio svoju tvrdnju iz predizborne kampanje da je izborni sustav Venezuele transparentan. Također je rekao da će u ponedjeljak potpisati dekret o održavanju "velikog nacionalnog dijaloga".
U Caracasu je upriličen spektakularan vatromet, a dronovi su jarkim bojama osvijetlili nebo formirajući iznad predsjedničke palače sliku Madura.
Pročitajte i ovo
kultura ili grubost?
VIDEO Mreže bruje o neprimjerenom potezu predsjednika prema dječaku
Čelnica oporbe Maria Corina Machado rekla je da je Gonzalez osvojio 70 posto glasova te da su izborne ankete i brzo prebrojavanje glasova pokazali njegovu uvjerljivu pobjedu.
"Venezuela ima novog predsjednika i to je Edmundo Gonzalez. Pobijedili smo i cijeli svijet to zna", rekla je u zajedničkoj izjavi s Gonzalezom.
Gonzalez je istaknuo da ne poziva pristaše da izađu na ulice niti da rade nerede te je dodao da se rezultati ne mogu sakriti.
"Zemlja je mirno izabrala promjenu", objavio je Gonzalez na X-u.
Američki Edison Research prognozirao je u izlaznoj anketi 65 posto glasova za Gonzaleza i 31 posto za Madura. Anketa venezuelske tvrtke Meganalisis predviđala je aktualnom predsjedniku samo 14 posto glasova i 65 posto glasova kandidatu oporbe.
Međunarodna zajednica poziva na transparentnost u prebrojavanju glasova
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da SAD gaji "veliku zabrinutost da objavljeni rezultati ne odražavaju volju ili glasove venezuelskog naroda". Blinken je pozvao CNE da objavi detaljnu tablicu s glasovima birača.
Isti je poziv uputio i španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares, koji je zatražio od Venezuele da objavi detaljne i provjerljive glasačke podatke. Albares, kao i Blinken, čileanski predsjednik Gabriel Borić i drugi latinoamerički vođe, traži potpunu transparentnost venezuelskih vlasti.
Pročitajte i ovo
treba biti na oprezu
Upaljen crveni meteoalarm: Upozorenje za više hrvatskih regija, u pitanju su dvije ozbiljne opasnosti
Šef talijanske diplomacije Antonio Tajani nakon proglašenja pobjede Nicolasa Madura, koju oporba osporava, izrazio je u ponedjeljak zbunjenost njegovim reizborom i traži pristup dokumentaciji.
"Zbunjen sam. Želimo da se rezultati mogu provjeriti, pristup dokumentaciji: odražavaju li uistinu rezultati, koji najavljuju Madurovu pobjedu, volju naroda", napisao je Tajani na X-u.
Predsjednik izbornog povjerenstva Elvis Amoroso u izravnom televizijskom prijenosu rekao je da je prebrojeno oko 80 posto biračkih kutija, da je izlaznost iznosila 59 posto i da je objava rezultata odgođena zbog "agresije" na sustav prijenosa podataka o glasovima. Također je od glavnog državnog tužitelja zatražio da istraži "terorističke akcije".
Pročitajte i ovo
Širi se rat?
Turska vojska ući će u Izrael? Erdogan poslao zlokobnu poruku: "Mogli bismo nešto slično napraviti i njima"
Iako na papiru slovi kao neovisno tijelo, oporba tvrdi da je CNE produžena ruka vlade. Machado je pozvala vojsku da podrži izborne rezultate.
"Poruka vojsci. Narod Venezuele odlučio je: ne želi Madura", napisala je Machado na X-u. "Vrijeme je da se svrstate na pravu stranu povijesti. Imate priliku, sada."
Venezuelska vojska podržava predsjednika Madura, 61-godišnjeg bivšeg vozača autobusa i ministra vanjskih poslova, i vojni dužnosnici nisu javno pokazivali da su mu odlučili uskratiti potporu. Ministar obrane general Vladimir Padrino izjavio je da će oružane snage poštovati izborne rezultate.
Machado je bila zvijezda koalicijske kampanje, unatoč zabrani da obavlja bilo koju javnu dužnost, ali je bila primorana predati baklju 74-godišnjem Gonzalezu, bivšem diplomatu poznatom po smirenom držanju. Potporu na ovim izborima dobio je i od nekadašnjih pristaša vladajuće stranke.
Maduro, čiji reizbor 2018. SAD i brojne druge zemlje smatraju prevarom, prošli je tjedan upozorio na krvoproliće ako izgubi.
Glavni državni odvjetnik Tarek Saab u nedjelju navečer rekao je da ne očekuje nikakvo nasilje te da je, uz manje incidente, glasanje prošlo mirno. Prema medijima, incidenti su zabilježeni u šest država i Caracasu, a pripisuju se oružanim bandama na motorima koje podržavaju Madura i poznate su pod nazivom "kolektivi". Njihov napad na glasačko mjesto u državi Tachira ostavio je jednog mrtvog.
Luisa Gonzalez (61), koja je glasala u državi Bolivar, tradicionalnoj utvrdi vladajuće stranke, rekla je da je "i ona bila čavist, ali da su se ljudi promijenili", referirajući se na preminulog predsjednika Huga Chaveza.
Madurova vladavina obilježena je gospodarskim kolapsom, iseljavanjem čak trećine stanovništva i pogoršanjem diplomatskih odnosa s brojnim zemljama. SAD, EU i ostale zemlje uvele su sankcije koje su pogodile ionako posrnulu naftnu industriju. Maduro sada poručuje da će zajamčiti mir i ekonomski rast i učiniti zemlju manje ovisnom o nafti. Također poručuje da će rezultate koje objavi CEN priznati i braniti vojska i policija.
Njegovi pristaše u njemu vide nastavak Chavezove politike i ostavštine koja se odnosi na pomaganje siromašnima. I dok priznaju da puno toga treba popraviti u zemlji, podsjećaju da je Madurova vlada bila izložena sankcijama i blokadama kao niti jedna dosad te zaslužuje još jednu priliku.
I Gonzalez i Machado obećavaju velike promjene koje bi mogle potaknuti iseljene na povratak. Migranti diljem svijeta imali su probleme s registracijom te je vrlo mali postotak venezuelske dijaspore imao priliku glasati.
Maduro je od 2013. za kormilom nekada bogate zemlje u kojoj je pod njegovim vodstvom BDP pao za 80 posto u deset godina, te natjerao na iseljenje sedam od 30 milijuna stanovnika te zemlje. Optužuje ga se za zatvaranje svojih kritičara i maltretiranje oporbe u ozračju sve veće autoritarne vladavine.