Iranski zračni udar na teritorij Pakistana najnoviji je u nizu napada koji su se proteklih mjeseci dogodili na Bliskom istoku, koji je nakon brutalne infiltracije boraca Hamasa u Izrael 7. listopada prošle godine zahvatio val dosad neprekinutog nasilja.
Iako Iranci tvrde da su preciznim oružjem napadnuti domovi boraca terorističke organizacije Jaish al-Adl, poginule su dvije djevojčice, a pakistanske vlasti najavile su odgovor za čije će posljedice, tvrde, biti odgovoran isključivo Iran.
Napad na Pakistan dogodio se manje od jednog dana nakon što su iranski projektili pogodili Siriju i Irak, čime je poslan odgovor na napad bombaša samoubojica koji se 3. siječnja dogodio u iranskom gradu Kermanu i u kojemu je poginulo više od 80 osoba.
Tenzije dugo vremena nisu bile više
Čini se da ovi napadi nisu povezani s izraelskim ratom u pojasu Gaze, ali su pokrenuti u trenutku u kojem su tenzije na Bliskom istoku veće nego što su bile dugo vremena.
Izrael je na upad Hamasa u Izrael, nakon čega je ubijeno više u 1000 Izraelaca, odgovorio brutalno – na Gazu je u proteklih stotinjak dana lansirano više od 10.000 bombi i projektila i više od 20.000 ljudi je poginulo.
U rat su se ubrzo uključili borci libanonskog Hezbolaha, koji često bombardiraju sjeverni dio Izraela i preko granice izmjenjuju vatru s izraelskim vojnicima. Nedavno su i jemenski Huti zbog Gaze počeli s opstrukcijom pomorskog prometa Crvenim morem.
Pročitajte i ovo
SAD i Velika Britanija na napade iz Jemena odgovorili su uništenjem vojne infrastrukture, ali su predstavnici Huta više puta rekli da to neće umanjiti njihovu sposobnost da nastave sa svojim akcijama. Štoviše, Huti su jedva dočekali priliku za eskalaciju sukoba, rekao je Hišam al-Omeisi, bivši direktor Informacijsko-istraživačkog centra za Jemen.
"Oni proteklih osam godina svojim sljedbenicima tvrde da su u ratu s Izraelom i SAD-om pa se ovo pokazalo kao savršena prilika koju su oni iskoristili", objasnio je za Deutsche Welle i istaknuo da su Huti stanje u Gazi uspjeli iskoristiti za regrutaciju novih boraca.
"Jemen je država u kojoj je 80 posto stanovništva siromašno i treba pomoć, tako da će napraviti ono što je potrebno da bi stavili kruh na stol. Jemenci ne žele rat, ali su dobri borci ako ih se prisili na sukob, što su dosad i pokazali", zaključio je.
Posljedice sukoba već se osjećaju diljem svijeta
Međutim, puno veću prijetnju od Huta i Hezbolaha predstavlja Iran, ističe David Averre, vanjskopolitički novinar i analitičar Daily Maila.
"Hamas, Hezbolah i Huti svi su dio iranske 'linije otpora'. To su skupine koje su rasprostranjene diljem Bliskog istoka i tvore geopolitički i vojni savez koji odgovara na prijetnje Zapada i regionalnih suparnika. Islamska Republika zapovijeda i znatnim snagama u Iraku i Siriji, gdje je u proteklih nekoliko mjeseci izvedeno nekoliko napada na američke vojne baze", napisao je.
Pročitajte i ovo
Sukob koji se u nekoliko mjeseci proširio na sve dijelove Bliskog istoka već ima znatne posljedice za ostatak svijeta, a mogao bi se i proširiti.
"Tenzije su ondje na razini koja je bez presedana u novijoj povijesti. Ništa manje od četiri velika žarišta moglo bi izazvati veći rat na Bliskom istoku. Osim sukoba Izraela i Libanona te situacije na Crvenom moru, Irak i Sirija postali su arene na koje se prelio rat u Gazi. Rast nasilja na bilo kojem od tih mjesta mogao bi brzo dovesti do šireg sukoba", za Daily Mail rekla je Mona Yacoubian iz američkog Instituta za mir.
Kako spriječiti daljnju eskalaciju?
Ovu situaciju na Bliskom istoku drukčijom od sličnih situacija iz povijesti čine potpuno nove globalne okolnosti u kojima se ona odvija. Danas je na društvenim mrežama 10 puta više muslimana nego što ih je, recimo, bilo 2006. godine, za vrijeme sukoba Gaze i Izraela.
Slike stradanja u Gazi ili bilo gdje drugdje može vidjeti bilo tko s pristupom internetu, a nikad nije bilo lakše širiti propagandne poruke. To je ponekad dovelo i do bizarnih situacija. Na primjer, jedan je borac Huta na TikToku objavio video otmice broda, nakon čega je, kako piše Newsweek, zbog svog izgleda postao internetska zvijezda.
حاضرون للتضحية مشتاقون للشهادة #فلسطين_قضيتنا #اليمن_قول_وفعل #راشد_الحداد pic.twitter.com/BKKVBLXoDn
— راشد الحداد (@r42r43) January 17, 2024
Situacija je danas drukčija i jer u Europi sada živi oko 45 milijuna muslimana te oni čine oko pet posto europskog stanovništva, zbog čega su se posljedice sukoba ovdje već osjetile. Na ulice gradova diljem starog kontinenta izišli su antiizraelski prosvjednici, a nakon toga su neke države zabranile takva okupljanja.
Ipak, ti su prosvjedi kap u moru posljedica krvoprolića koje se odvilo 7. listopada. Mrtvih se broje u desecima tisuća, djelovanje Huta u Crvenom moru, kojim plove brojni teretni brodovi, nesumnjivo će imati posljedice na ekonomije diljem svijeta, a jedna iskra mogla bi zapaliti bure baruta i rat s Bliskog istoka proširiti na daleka područja.
Pročitajte i ovo
Zbog svega toga treba raditi na smirivanju tenzija, a daljnja eskalacija može se spriječiti samo na jedan način, smatra politologinja i stručnjakinja za međunarodne odnose Nathalie Tocci.
"Odgovor je jasan: Huti će, uz pomoć Irana, nastaviti s agresijom dok god traje rat u Gazi, a kamoli ako se sukob prelije u Libanon. Jedini način da se napadi Huta zaustave jest da se zaustavi rat u Gazi. Kada bi se u pojasu postiglo primirje, napadi Huta vjerojatno bi prestali ili bi barem postali mnogo rjeđi", napisala je za Politico.
"Europa je podijeljena oko izraelsko-palestinskog sukoba – posebno oko rata u Gazi – i umjesto toga fokusira se na pomorsko djelovanje. Međutim, pokazivanje jedinstva u vezi s operacijama na Crvenom moru znači fokusiranje na simptom umjesto da se adresira uzrok te se time riskira da situacija postane još gora", zaključila je.
