Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Uzbekistan se priprema za razdoblje neizvjesnosti dok je njegov autoritarni predsjednik Islam Karimov (78), na vlasti više od četvrt stoljeća, na intenzivnoj njezi nakon krvarenja u mozgu.


Glasine o zdravstvenom stanju Islama Karimova šire se tom srednjoazijskom zemljom, ali jedno je sigurno: vlasti će se naći u dosad neviđenoj situaciji u postsovjetskom razdoblju. "Karimov je sam za sebe bio država više od četvrt stoljeća i vladao je čvrstom rukom", podsjeća Steve Swerdlow, analitičar za nevladinu organizaciju Human Rights Watch.

Njegova kći Lola Karimova - Tiljajeva objavila je u ponedjeljak na društvenim mrežama da je njezin otac u bolnici zbog krvarenja u mozgu. Vlasti nakon toga nisu objavile nikakvu informaciju o njegovu zdravstvenom stanju.

 

Predsjednik Karimov je obnašao sve dužnosti, od najniže do najviše, u aparatu komunističke partije u vrijeme SSSR-a prije nego je 1989. postao predsjednik sovjetskog Uzbekistana. Na vlasti je ostao i 1991. kada je zemlja stekla neovisnost. "Uzbeci odavno znaju da je ovaj trenutak morao doći. Nitko nije iznenađen, ali nitko ni ne zna što će se sada događati", istaknuo je Scott Radnitz s washingtonskog sveučilišta.

Premda su neprestano kružile glasine o njegovu lošem zdravstvenom stanju, Karimov nije imenovao nasljednika. Njegovim odlaskom mogla bi dakle početi borba za vlast u političkoj eliti, ocjenjuju stručnjaci.

Po ustavu, u slučaju da je predsjednik spriječen, vlast privremeno obnaša predsjednik Senata, ali ga stručnjaci smatraju pukim izvršiteljem.

Najvjerojatnijim kandidatima za njegova nasljednika smatraju se premijer Šavkat Mirzijajev i njegov zamjenik Rustam Azimov. "Oni su već počeli borbu u kulisama vlasti. Uzde vlasti upravo prelaze u druge ruke", rekao je za AFP stručnjak Kamolidin Rabimov koji radi u Parizu.

Karimov je redovito bio na meti optužaba aktivista za ljudska prava zbog namještanja izbora i samovoljnog uhićivanja stotina pripadnika oporbe, a UN ga je kritizirao zbog toga što je dopuštao primjenu mučenja u uzbečkim zatvorima.

G. 2005. nije oklijevao da redarstvenim snagama naredi da pucaju u prosvjednike u Andižanu, gdje je u jednom danu ubijeno 300 do 500 ljudi, navodi Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Njegovi će nasljednici možda provoditi i "goru" politiku što se tiče poštovanja ljudskih prava, pribojava se analitičar Swerdlow koji poziva Zapad da ovaj prijenos vlasti iskoristi za pritisak na nove vlasti.

"Postoji opasnost da Zapad bude preblag u kritici iz straha da budućeg čelnika Uzbekistana ne gurne u zagrljaj Kremlja", ocjenjuje Swerdlow. No, podsjeća, "Uzbekistan je zapravo uvijek išao svojim putem u odnosu na Moskvu i vjerojatno će tako i nastaviti". (Hina)