Rusija se suočava sa sve ozbiljnijom krizom zbog stanja svoje ratne mornarice, nakon što su istaknuti vojni analitičari bliski Kremlju javno priznali da flota nije sposobna zaštititi ruske naftne tankere od stranog presretanja.
Tu procjenu, koju su iznijeli prokremaljski analitičari, dodatno je proširio vojni Telegram kanal Voyennyy Osvedomitel, u trenutku kada američke snage nastavljaju zapljenjivati sankcionirane brodove diljem svijeta.
Posljednjih dana ruski komentatori povezani s obrambenim establišmentom otvoreno su priznali da Moskvi nedostaje dovoljan broj brodova, operativni domet i logistički kapaciteti potrebni za provođenje konvoja ili zaštitnih misija na velikim udaljenostima. Te su procjene uslijedile nakon američke zapljene ruskog tankera za prijevoz sirove nafte Marinera u sjevernom Atlantiku, i to unatoč prisutnosti ruskih ratnih brodova i podmornice u široj regiji.
Prema Voyennyy Osvedomitelju, ideja da bi Rusija mogla "jurišati na američke brodove" kako bi spriječila zapljenu tankera potpuno je nerealna. Kanal navodi da ruska mornarica jednostavno nema takve sposobnosti ističući kako su dugo najavljivani programi modernizacije zapeli, dok preostali brodovi iz sovjetskog razdoblja ubrzano stare bez ozbiljnih nadogradnji.
Drugi ruski analitički izvor, na koji se pozivaju prokremaljski mediji, ponudio je detaljniju analizu strukturnih slabosti flote. Prema toj procjeni, Rusija je planirala uvesti između 44 i 50 novih korveta i fregata do 2020. godine, u sklopu programa započetih početkom 2000-ih. Umjesto toga, mornarica je dobila samo 16 brodova, uključujući deset korveta čija je sposobnost aktivnog djelovanja u sjevernom Atlantiku u zimskim uvjetima upitna.
Od preostalih šest brodova, dva su trenutačno zarobljena u Crnom moru, gdje su blokirani ratom u Ukrajini i ograničenjima koja je Turska uvela sukladno Konvenciji iz Montreuxa.
Isti izvor navodi da je Rusija planirala modernizirati oko 20 velikih protupodmorničkih brodova, razarača i krstarica naslijeđenih od Sovjetskog Saveza. Do danas su samo dva prošla ozbiljnu modernizaciju – krstarica Maršal Ustinov i fregata Maršal Šapošnjikov.
Ostali brodovi sovjetske gradnje tehnički su još operativni, ali analitičari upozoravaju da više nisu sposobni za dugotrajne i održive operacije daleko od ruskih obala. Preostali brodovi prvog i drugog ranga dovoljni su, tvrde, za održavanje ograničene prisutnosti u Baltičkom i Barentsovu moru, ali ne i za stalnu zaštitu brodova tisućama kilometara od matičnih baza, piše Defence.
Ta procjena jasno naglašava raskorak između dugogodišnjih ruskih ambicija da posjeduje mornaricu sposobnu za djelovanje na otvorenim oceanima i stvarnosti njezina trenutačnoga brodskog inventara.
"Čak i kada bi se riješio problem fizičke prisutnosti", napisao je analitičar, i dalje bi postojala velika ranjivost u pravnoj domeni, ističući da Sjedinjene Države mogu izdavati naloge za uhićenje posada tankera. Civilni pomorci uključeni u takve misije pratnje riskiraju pritvor, a Rusija, kako se navodi, ne može pružiti nikakvu zaštitu stranim državljanima zaposlenima na tim brodovima.
U analizi se spominje i članak vrhovnog zapovjednika ruske mornarice, admirala Aleksandra Moisejeva, objavljen u prosincu 2025. u časopisu "Voennaya Mysl". U tom tekstu Moisejev je naveo mjere koje bi mornarica trebala poduzeti radi zaštite trgovačkog brodarstva, ali istodobno je priznao da se operacije izvan ruskoga isključivog gospodarskog pojasa uglavnom svode na rano povlačenje brodova iz opasnih zona, reagiranje na strana zadržavanja te traženje utočišta u lukama prijateljskih ili neutralnih država.
Analitičar ističe da se u članku govori o potrebi za sveobuhvatnim sustavom obrane od bespilotnih letjelica, ali ne razmatra se sposobnost Rusije da odgovori na pomorsku blokadu ili osigura pratnju trgovačkih brodova u udaljenim regijama. Zaključak, koji se sve češće ponavlja u ruskim obrambenim krugovima, jest da ne postoje ni jednostavna ni brza rješenja.
Ta rasprava dolazi u trenutku pojačanog pritiska na rusku pomorsku logistiku. Rusija je već izgubila velik dio borbene sposobnosti svoje Crnomorske flote zbog ukrajinskih napada, dok je Kaspijska flotila pretrpjela višestruke udare bespilotnim letjelicama dugog dometa. Istodobno je ruska pomorska prisutnost u Sredozemlju oslabjela zbog slabljenja savezničkih režima, dok je Turska dodatno ograničila kretanje ruskih ratnih brodova.
Kako navodi Voyennyy Osvedomitel, kolaps vjerodostojnosti oceanske flote ostavio je Rusiju samo s kapacitetima na papiru. Analitičari zaključuju da nesposobnost mornarice da zaštiti vlastite tankere pokazuje kumulativni učinak problema u brodogradnji, zapadnih sankcija i gubitaka nastalih nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine.
