"U Sudu smo imali podatak da je sve od 1997. do 2006., kad sam napustila Sud, Mladić u Srbiji. Gdje se i da li se sada izgubio, ako vlasti u Beogradu tvrde da nije u Srbiji, svejedno je. Srbija i Zapad moraju ga izručiti ako žele za Srbiju članstvo u Europsku uniju", kazala je ona, dodajući da prvostupanjska haška suđenja završavaju 2009., da se nova neće otvarati, te da treba računati na to da se za pripremu obrane uobičajeno traži od šest do deset mjeseci.
Pročitajte i ovo
"Ako Mladić do kraja 2009. ili ranije ne bude doveden u Den Haag, a od Vijeća sigurnosti se ne dobije crno na bijelo da se produžava mandat tog suda, Mladiću nikada neće biti suđeno u Haškom sudu", kazala je Hartmann.
Ona je, govoreći o dugogodišnjem skrivanju nedavno uhićenog Radovana Karadžića, rekla da je Haško tužiteljstvo u više navrata dalo Amerikancima točne lokacije na kojima se on krio tijekom bijega, te da su tijekom ljeta 2005. dva agenta CIA-e - koji su se bosansko-hercegovačkim vlastima predstavili kao predstavnici Haškog suda - tražila obustavu praćenja Karadžićeve obitelji, akcije koju su naložili tadašnja glavna haška tužiteljica Carla del Ponte i Haški sud.
Kad je Del Ponte u kolovozu 2005. zatražila izvještaj o praćenju, rečeno joj je da praćenja nije bilo, a kad se obratila State Departmentu, američka administracija joj je kratko odgovorila: "Greška u komunikaciji", kaže Hartmann, dodajući i tvrdnju da je Momir Munibabić, bivši šef bosanske tajne policije, smijenjen po nalogu Paddyja Ashdowna, tadašnjeg visokog predstavnika u BiH, nakon što je ovaj bio efikasan u traganju za Karadžićem, a informacije proslijeđivao Carli del Ponte.
Osim toga, ona navodi da je bivši njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer početkom 2006. kazao Carli del Ponte da je, prema izvještaju njemačke tajne službe BND, informiran da se Ashdown osobno sreo s Karadžićem krajem 2004., ali su njemačke vlasti odbile dostaviti taj izvještaj s kojim je Del Ponte željela suočiti vlasti Velike Britanije, kako bi ta zemlja promijenila politiku.
U siječnju 2004., reda dalje Florance Hartmann, Haški sud je imao informaciju da je Karadžić na operaciji u Beogradu. Dostavili su adresu Beogradu i neki članovi tadašnje vlade, kako navodi, bili su spremni uhititi ga, ali je intervenirao SAD i zaustavio akciju, a isto se ponovilo nekoliko dana kasnije, kad je Karadžić lociran na oporavku u Zaovinama, nekoliko kilometara daleko od granice sa Srbijom, kad su helikopteri SFOR-a nadlijetali to područje i tako upozorili Karadžića.
"Imali smo na pretek informacija gdje su bjegunci, ali uvijek bi se ispostavilo da neka od te tri zemlje, SAD, Britanija ili Francuska, blokira uhićenje. Nekad bi akciju uhićenja blokirao osobno (francuski predsjednik Jacques) Chirac, drugi put (američki predsjednik Bill) Clinton", kaže ona, dodajući da ju "mogu pljuvati i govoriti da laže, ali da govori na osnovu autentičnih izjava i dokumenata".
Ona vjeruje da uhićenje Karadžića nikada nije bio problem za Srbiju koliko za Zapad, jer se distancirao od Beograda, za razliku od Mladića, kojega Haški sud tretira kao čvrstu kariku zločina koja povezuje Beograd i Bosnu i Hercegovinu.
"Karadžić je htio sebe na mjesto kralja, a ne namjesnika. Sada kada je Karadžić najzad uhićen, on može puno toga ispričati o tajnim dogovorima koji su doveli do pada Srebrenice. Za zapadne velike sile njegovo svjedočenje predstavlja veliki rizik. Do sada nije bilo čvrstih dokaza da su zapadne zemlje predale Srebrenicu u zamjenu za suradnju Srba na mirovnom procesu", kaže Hartmann.
-
POLITIČKA BLOKADAZatvara se jedan od najvažnijih graničnih prijelaza između Hrvatske i BiH? "Neće postojati niti jedan za promet ovakvih roba"
-
Bio s obiteljiDrugi smrtni slučaj u mjesec dana: Psina duga 4,5 metra napala ronioca
-
SJAJNA FRIZURAStiže ljeto i svi se šišaju na bob: Evo 10 fotografija koje i vi možete pokazati svojoj frizerki
