Koristeći se podacima opservatorija Chandra, NASA-ini istraživači primijetili su svjetlo te otkrili da je prvih nekoliko milijardi godina nakon velikog praska, moglo utabati put za više supermasivnih crnih rupa s jakim tragovima, nego što se prije mislilo, piše Daily Mail.
U trenutku nastanka tog svjetla, svemir je bio star petinu današnjeg doba i preostalo zračenje je moglo biti intenzivnije.
Trag otkriven Chandrom je osvijetljen najstarijim svjetlom u svemiru. Viđeno je u sustavu naziva B3 0727+409 te je dugačko najmanje 300.000 svjetlosnih godina.
I dok se astronomi nisu sasvim dogovorili oko objašnjenja kako tragovi odašilju rendgenske zrake, kažu da su elektroni s B3 0727+409 vjerojatno putovali prosječno brzinom svjetla nekoliko tisuća svjetlosnih godina kako bi proizveli rendgenske zrake koje su zabilježene u opservatoriju.
U prvih nekoliko milijardi godina nakon velikog praska, svemir je bio pun intenzivnog kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja.
Tijekom tog razdoblja, elektroni s traga, prošli bi kroz CMB radijaciju i sudarili se s mikrovalnim fotonima, povećavajući energiju rendgenskih zraka.
Uobičajeno, otkrića ove vrste rade se koristeći radio promatranja, a ne rendgen. Međutim, ovog puta slike su primljene s traga, te se pokazalo da gotovo nema radio signala.
'U biti smo nabasali na nevjerojatan trag, jer se našao u Chandrinom dometu dok smo promatrali nešto drugo', pojasnio je koautor istraživanja Lukasz Stawarz.
Viđenja kao ona s B3 0727+409 nisu uobičajena, ali Stawart kaže da ukoliko svijetle rendgenske zrake mogu postojati s veoma blagim ili nedetektiranim radijskim kopijama.
Trag poput ovoga omogućuje uvid u ponašanje supermasivnih crnih rupa u ranim godinama svemira i kako se s vremenom mijenjaju.
'Aktivnost supermasivnih crnih rupa, uključujući stvaranje tragova, moglo bi biti drugačije u ranom svemiru u odnosu na ovo što vidimo kasnije', rekao je koautor istraživanja Teddy Cheung.
'Pronalaskom i proučavanjem više udaljenih tragova, možemo početi shvaćati kako se dijelovi supermasivnih crnih rupa mogu mijenjati tijekom milijardi godina', zaključuju istraživači.
