Slovenija se bori protiv još jedne epidemije: Neki oboljeli zbog temperature mislili da imaju koronu

''Do sada smo zabilježili više od 200 prijava hemoralgične groznice'', rekla je na konferenciji za novinare u srijedu u Ljubljani epidemiologinja Eva Grilc iz nacionalnog Instituta za javno zdravlje.

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca sramotan incident Muškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on U Španjolskoj Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?

Lani su u cijeloj godini zabilježena 252 slučaja, pa se ove godine računa na pravu epidemiju i rekordan broj jer se opasnost od prijenosa zaraze pojavljuje i u ljetnim mjesecima, sve do sredine jeseni.

Vrh sezone mišje groznice koja se širi virusom iz izmeta glodavaca je krajem lipnja i početkom srpnja, kad broj prijava počinje padati, upozoravaju zdravstvene službe. Na mikrobiološkom laboratoriju Medicinskog fakulteta u Ljubljani, koji jedini dijagnosticira hantavirusnu zarazu koja izaziva mišju groznicu, kažu da imaju mnogo posla, a bave se i dijagnosticiranjem sumnji na koronavirus.

Mislili su da imaju koronu

Od 516 preuzetih uzoraka na hantavirus pozitivna su bila 203, a neki su oboljeli zbog visoke temperature mislili da su se zarazili koronavirusom.

''Radimo na hitnim slučajevima i nismo očekivali da će se epidemija mišje groznice nakon one iz 2019. tako brzo ponoviti'', rekla je Tatjana Avšič Županc iz Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta.

Liječnici koji se bave onima koji završe u bolničkom krevetu navode da do sada nisu imali teških komplikacija, premda bolest može teško oštetiti jetra, a pacijent završiti na dijalizi, a nije bilo niti jednog smrtnog ishoda. Možda tome doprinosi i brzo prijavljivanje slučajeva jer zdravstvene vlasti pred svaku sezonu izdaju uobičajene upute kojima se rizične skupine pozivaju na oprez te upozorenja o tome na koji spriječiti unošenje virusa u organizam. Do toga dolazi udisanjem prašine od mišjeg izmeta u kojoj je virus, primjerice pri čišćenju podruma i ostava, tijekom radova u šumi, u skladištima, na njivi, pa čak na odmoru u prirodi, prilikom kampiranja.

Skladišta, potkrovlja i druge prostorije u kojima su bili glodavci treba najprije prozračiti najmanje 30 minuta, treba nositi masku i upotrebljavati dezinfekcijska sredstva, a ako prostoriju treba mesti, valja paziti da se ne praši kako se prašina s virusom ne bi širila prostorijom, neke su od preporuka struke.