''Do sada smo zabilježili više od 200 prijava hemoralgične groznice'', rekla je na konferenciji za novinare u srijedu u Ljubljani epidemiologinja Eva Grilc iz nacionalnog Instituta za javno zdravlje.
Pročitajte i ovo
završila u bolnici
Slovenska predsjednica doživjela prometnu nesreću: Vraćala se s godišnjeg u Hrvatskoj
unutarnja istraga
22 tone svinjskih polovica rasulo se po autocesti u susjedstvu, kaos je trajao satima: "Nitko se nije javljao"
Vremenska prognoza
Stiže pogoršanje i nestabilno vrijeme: Jedan dio zemlje očekuje i velika količina kiše
Opoziv proizvoda
Provjerite police: Povlači se popularni puding, otkrivena bakterija
Niz psovki i uvreda
VIDEO Šire se snimke svađe zbog glisiranja: "Ovo je moj otok, je*o te Bog"
Lani su u cijeloj godini zabilježena 252 slučaja, pa se ove godine računa na pravu epidemiju i rekordan broj jer se opasnost od prijenosa zaraze pojavljuje i u ljetnim mjesecima, sve do sredine jeseni.
Vrh sezone mišje groznice koja se širi virusom iz izmeta glodavaca je krajem lipnja i početkom srpnja, kad broj prijava počinje padati, upozoravaju zdravstvene službe. Na mikrobiološkom laboratoriju Medicinskog fakulteta u Ljubljani, koji jedini dijagnosticira hantavirusnu zarazu koja izaziva mišju groznicu, kažu da imaju mnogo posla, a bave se i dijagnosticiranjem sumnji na koronavirus.
Mislili su da imaju koronu
Od 516 preuzetih uzoraka na hantavirus pozitivna su bila 203, a neki su oboljeli zbog visoke temperature mislili da su se zarazili koronavirusom.
''Radimo na hitnim slučajevima i nismo očekivali da će se epidemija mišje groznice nakon one iz 2019. tako brzo ponoviti'', rekla je Tatjana Avšič Županc iz Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta.
Liječnici koji se bave onima koji završe u bolničkom krevetu navode da do sada nisu imali teških komplikacija, premda bolest može teško oštetiti jetra, a pacijent završiti na dijalizi, a nije bilo niti jednog smrtnog ishoda. Možda tome doprinosi i brzo prijavljivanje slučajeva jer zdravstvene vlasti pred svaku sezonu izdaju uobičajene upute kojima se rizične skupine pozivaju na oprez te upozorenja o tome na koji spriječiti unošenje virusa u organizam. Do toga dolazi udisanjem prašine od mišjeg izmeta u kojoj je virus, primjerice pri čišćenju podruma i ostava, tijekom radova u šumi, u skladištima, na njivi, pa čak na odmoru u prirodi, prilikom kampiranja.
Skladišta, potkrovlja i druge prostorije u kojima su bili glodavci treba najprije prozračiti najmanje 30 minuta, treba nositi masku i upotrebljavati dezinfekcijska sredstva, a ako prostoriju treba mesti, valja paziti da se ne praši kako se prašina s virusom ne bi širila prostorijom, neke su od preporuka struke.