Istraživanje procjenjuje kako je se oko 90 milijardi nafte i 44 milijarde tekućeg prirodnog plina nalazi na području Arktičkog kruga. I time je pokrenuta borba oko vlasništva nad tim područjima koja bi mogla postati i nova velika bitka ovog stoljeća. Rusija, Kanada, Sjedinjene države, Danska, Norveška, Švedska, Island i Finska, zemlje su koje smatraju kako imaju velike uloge u ovoj skupocjenoj podjeli, prenosi CNN.
Pročitajte i ovo
No eksploatacija i bušenje zabrinula je znanstvenike, zbog globalnog zagrijavanje koje je u velikoj mjeri pogodilo biljni i životinjski svijet i mogućeg zagađenja uzrokovano budućim eksploatacijama koje samo povećava rizike.
'Ovaj je ekosistem godinama bio zaštićen ledom. I kad ne bi bilo prepirki o podjeli teritorija, led se topi što ugrožava teritorij', rekao je direktor programa za istraživanje Sjevernog pola David Carlson.
Led na području Arktika debljine je od 1 do 3 metra. Raste tijekom jeseni i zime a smanjuje se za proljeća i ljeta, a već 50 godina znanstvenici prate promjene u stanju debljine leda. Slažu se kako je nestanak leda u posljednjem desetljeću rapidan i nevjerojatan, te predviđaju kako tijekom nekih mjeseci u godini više neće uopće biti leda nigdje na sjevernom polu.
Iako su zaštitnici okoliša zabrinuti zbog nezaustavljivog otapanja, mnoge kompanije iskorištavaju smanjenje ledene kape jer im omogućuje bušenje i komercijalizaciju iste.I tako je započela bitka oko vlasništva onoga što je ispod leda.
U središtu tih problema ostalo je upitno i tko će snositi odgovornost za pričinjenu štetu. Po zakonu o iskorištavanju mora, zemlje imaju ekskluzivno pravo na ekonomsku zonu do 300 kilometara od svoje obale. No, neke zemlje s većim ulogom u arktičkom bogatstvu pokušavaju proširiti područje.
Rusi su tako 2007. godine stavili svoju zastavu na području od 4.200 metara ispod Sjevernog pola tvrdeći kako je morska površina ispod sjevernog pola dio euroazijskog kontinentalnog grebena, oko područja nazvanog Lomonosov brazdom i kao takva pripada njima. Danski znanstvenici će pokušati dokazati kako je ta brazda povezana s Greenlandom, a kanadski znanstvenici kako je istoimena brazda povezana s otokom Ellesmere, što je dio kanadskog teritorija.
Konačno, što je čije i na koliko toga i čega tko ima pravo ovisit će o prilikama globalne ekonomije.
