Više od 70 godina nakon što je policija došla došla do zgrade u Amsterdamu, u kojoj su se dvije godine uspješno skrivali Ana Frank i još sedmero ljudi, još nije poznato tko ih je izdao. Naime, po uvriježenoj priči, netko je anonimno nazvao policiju, koja je potom 4. kolovoza stigla u zgradu u kojoj su se skrivale dvije obitelji i uhitila ih.
No, novo istraživanje ponovno procjenjuje opravdanost te pretpostavke. Pojavila se, naime, mogućnost da su njemačke sigurnosne službe zapravo slučajno nabasale na židovske obitelji istražujući sasvim drugi slučaj. Jedan od istraživača koji je sudjelovao u novoj studiji napisao je: "Nismo se fokusirali na izdaju već na samu raciju u toj kući: zašto je ona održana, na temelju kojih informacija i odakle su one potjecale".
Po ovoj studiji, u toj se zgradi odvijao rad na crno i preprodavali se kuponi za hranu te su uhićena dvojica trgovaca, koji su radili za tvrtku koja se bavila sirovinama za prehrambenu industriju. U travnju 1944. godine o tome je pisala i Ana Frank, koja je u dnevniku navela da je dvojac "uhvaćen pa nemamo kupona". To navodi na zaključak da su njena obitelj i ostali koji su se skrivali u toj kući nabavili barem neke kupone za hranu od dvojice preprodavača.
"Kuća u kojoj se odvijaju ilegalne radnje i preprodaju kuponi za hranu svakako je privukla pozornost vlasti", napisao je istraživač Gertjan Broek.
Iako to ne pobija mogućnost izdaje, studija sugerira i mogućnost ove, nove teorije. Nadalje, istaknuto je još nekoliko pitanja: primarni zadatak najmanje dvojice od tri policajca za koje se zna da su sudjelovali u uhićenjima nije bila potraga za Židovima. Jedan je radio na krađama, a drugi se bavio rješavanjem gospodarskog kriminala i ilegalne distribucije mesa te kupona za hranu.
Telefonski broj s kojeg je pozvana policija nije bio na popisu. Većina privatnih telefonskih linija bila je tijekom rata odječena. "To upućuje na realnu mogućnost da je poziv, ako se doista dogodio, zapravo došao iz druge vladine agencije", navodi se u studiji.
Od dolaska do odlaska policije prošlo je više od dva sata, što je "više nego što je potrebno da se razotkriju skriveni Židovi", navodi se u istraživanju. Nadalje, tijekom racije u zgradu je došlo i iz nje otišlo još dvoje ljudi. "Ako je policija došla s namjerom da uhiti ljude koji su se ondje skrivali, malo je vjerojatno da bi dopustili ikome da ode."
Nakon uhićenja, osmero ljudi upućeno je prvo u Westerbork, a potom u konclogor Auschwitz-Birkenau. Ana i njezina starija sestra Margot poslane su odatle na prisilni rad u logor Bergen-Belsen, gdje su 1945. umrle od tifusa, prenosi CNN. Od svih ljudi koji su se skrivali u kući u Amsterdamu, preživio je samo Otto Frank, Anin otac. U pismima koje je napisao tijekom 1945. godine isticao je svoje uvjerenje da su bili izdani.