EU planira poduzeti korake u smjeru potpisivanja trgovinskih sporazuma s Armenijom, Gruzijom i Moldavijom na summitu čelnika EU-a i regije u studenom u Litvi a sličan bi sporazum mogao sklopiti i s Ukrajinom.
Tješnje gospodarske veze s Europom označile bi jasan prekid istočnoeuropskih zemalja s njihovom sovjetskom prošlošću a takvi su planovi potaknuli zabrinutosti Rusije za pad njenog povijesnog utjecaja u regiji.
Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt je sastanku ministara vanjskih poslova članica EU-a u litavskoj prijestolnici Vilniusu rekao da je Rusija iskoristila međunarodnu usredotočenost na Siriju kako bi potiho vršila pritisak na svoje susjede.
>> Obama: Spremni smo napasti već danas! Putin: Naoružavamo Siriju!
"Posljednjih nekoliko tjedana vidjeli smo grubi ruski pritisak na zemlje partnerstva kakav nismo dugo vidjeli u Europi", rekao je Bildt novinarima.
Primjedba švedskog ministra odnosila se na politiku EU-a uspostavljanja tješnjih veza s Ukrajinom, Bjelorusijom, Moldavijom, Azerbajdžanom, Armenijom i Gruzijom, i podršku demokratskim reformama na istoku, odnosno takozvano "istočno partnerstvo".
Rusija još nije komentirala Bildtove izjave. Moskva bivše republike SSSR-a vidi kao dio svog strateškog prostora utjecaja i uspostavila je carinsku uniju u koju traži da one uđu.
Bildt je rekao da je Rusija izvršila "krajnje težak pritisak" na Armeniju kako bi vladu u Erevanu uvjerila da se pridruži carinskoj uniji pod ruskim vodstvom te da je Moskva pokušala zastrašiti i Moldaviju.
"Vidim da prijete Moldaviji prekidom opskrbe plinom i uvoza vina. To je gospodarski rat kojime prijete tim zemljama", rekao je Bildt.
Osim Bildta još je nekoliko ministara izrazilo slične zabrinutosti i reklo da Rusija ne bi trebala politiku EU-a na njegovim istočnim granicama gledati kao prijetnju.
"Možete imati dobre odnose s Rusijom i još uvijek biti dio europske obitelji... Ne razumijem zašto izgleda da neki ljudi u Moskvi misle da države imaju samo jedan izbor", rekao je nizozemski ministar vanjskih poslova Frans Timmermans. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
