Predstavnici udruga koje okupljaju žrtve srebreničkog pokolja i drugih stradalničkih udruga iz BiH otputovali su u Den Haag kako bi pred Međunarodnim kaznenim sudom za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije nazočili početku suđenja bivšem ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću optuženom za ratne zločine na području BiH.


Tri autobusa s oko 160 članova udruga Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe, Žena žrtva rata i Udruženja logoraša BiH krenulo je danas iz Sarajeva a njima će se priključiti predstavnici još petnaestak udruga ratnih stradalnika. Predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe Munira Subašić zatražila je od Haaškoga suda i međunarodne zajednice pravdu na koju čekaju dugi niz godina nakon rata u BiH. 'Ne želimo da se Karadžiću sudi samo za njegove riječi, nego za zajednički projekt s Miloševićem, Karadžićem, Mladićem, kao i Europom', rekla je Subašić. Prema njezinim riječima na putu prema Haagu njima će se priključiti predstavnici brojnih udruga stradalnika, uključujući i žrtve iz Hrvatske.

Tražio odgodu

Vezani članci Slika nije dostupna ICTY: Karadžić mora sam stupiti u kontakt s Hrvatskom Slika nije dostupna Karadžićev zahtjev za odgodom suđenja odbijen

Suđenje bivšem političkom vođi bosanskih Srba počinje u ponedjeljak. Haaški sud ga tereti po 11 točaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući dvije točke za genocid, počinjene u ratu u BiH od 1992-95. Radi se, kako navode brojni ugledni dnevnici poput Financial Timesa, o najvećem slučaju na UN-ovom sudu od postupka protiv Slobodana Miloševića. Iako je 64-godišnji Karadžić u četvrtak objavljenom podnesku poručio da se na zakazani dan neće pojaviti u sudnici jer njegova obrana nije spremna, glasnogovornica suda Nerma Jelačić je isti dan priopćila da nema nikakvih promjena u planiranom početku tog suđenja. 'Kontrola sudskog postupka isključivo je u rukama sudaca', kazala je tada Jelačić.

Skraćena optužnica

Karadžić je tražio da se suđenje odgodi sve do svibnja ili lipnja iduće godine, no s obzirom da haaškom tribunalu ističe mandat glavni tužitelj Serge Brammertz je 19. listopada sažeo optužni prijedlog kako bi pojednostavio slučaj i ubrzao suđenje. U 'pročišćenoj' ili 'operativnoj' optužnici smanjen je broj mjesta zločina, incidenata i općina. Konačna verzija optužnice ima 69 stranica, uključujući dodatke. Brammertz je kazao da nitko ne očekuje da će to biti lak slučaj. 'Radi se o planu i izvršenju plana o nestanku desetaka tisuća ljudi s određenog područja tako da ih se pobije, zatoči u logore, a i pozamašan je broj žrtava silovanja. Želimo da žrtve budu u središtu ovog suđenja', kazao je Brammertz.

Miloševićeva taktika

Karadžić se u podnesku žalio na to da se njegova temeljita priprema za suđenje u kojoj je od uhićenja podnio, kako sam navodi, gotovo tisuću podnesaka sad okreće protiv njega jer se nije stigao pripremiti za sam početak 'procesa koji će odrediti buduće odnose naroda u regiji za najmanje naredno stoljeće a možda i zauvijek'. Karadžić odbacuje sve točke optužnice. Kako se odbio izjasniti o krivnji, sud je u njegovo ime u zapisnik unio da se ne osjeća krivim. Britanski dnevni tisak u njegovom pokušaju odgode suđenje za 10 mjeseci primjećuju sličnost s taktikom odlaganja bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Suđenje Karadžiću počet će uvodnom riječi tužiteljstva koja će trajati dva dana. Karadžić, koji se brani sam, također će na raspolaganju imati dva dana za uvodnu riječ. Raspored sudskih ročišta bit će, kako se očekuje, objavljen idući tjedan. U nastojanju da ospori nadležnost suda, Karadžić je pisao i Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda tražeći da se 'poštuje dogovor o imunitetu' koji je u ime tog tijela navodno s njim zaključio Richard Holbrooke, u zamjenu za njegovo povlačenje iz političkog života, no ICTY je presudio da eventualni dogovor o imunitetu između Karadžića i Holbrookea, 'bez valjane rezolucije UN-a', ne obvezuje sud. Richard Holbrooke, danas posebni izaslanik predsjednika Baracka Obame za Afganistan i Pakistan, bio je u to vrijeme, koncem 1990-ih, jedan od tvoraca Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je završen rat u Bosni. On je više puta zanijekao postojanje takva dogovora.

Karadžić je uhićen u Beogradu u srpnju 2008., nakon 13 godina bijega. Optužen je, između ostalog, za sudjelovanje u 44-mjesečnoj opsadi Sarajeva, u kojoj je poginulo 10.000 ljudi i za pokolj u Srebrenici u srpnju 1995., kada je pobijeno 8.000 muslimana. Za iste se zločine tereti i najbliži Karadžićev suradnik, bivši vojni čelnik bosanskih Srba Ratko Mladić, koji je još uvijek u bijegu. ICTY je 15. listopada objavio odluku o razdvajanju predmete protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Sud je precizirao da odvajanje trenutačno stupa na snagu i da će novi predmet s novim brojem biti utemeljen za Ratka Mladića. Karadžića se pojedinačno tereti i za kaznena djela progona, istrebljenja, ubojstva, deportacije, prisilna preseljenja, nezakonit napad na civile, te uzimanje oko 200 pripadnika UN-a, među kojima najviše Francuza, za taoce i živi štit protiv zračnih napada NATO-a. (Hina)