'Ako uskoro ne izručimo Mladića u Haag, praktično bi bio zaustavljen put Srbije prema Europskoj uniji, a to bi izazvalo i unutarnjopolitičke probleme. To bi bio veliki neuspjeh za Vladu, koji bi opozicija mogla koristiti da je politički ugrozi', kazao je Ljajić. On je dodao da Nizozemska, koja se protivi približavanju europskim integracijama Srbije prije no što ona izruči Mladića, neće popustiti 'zbog svojih unutarnjopolitičkih razloga i grižnje savjesti koju nosi zbog zločina u Srebrenici'.
Pročitajte i ovo
Ljajić je najavio dolazak glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza u Beograd 17. i 18. studenoga, te kazao da Srbiji poslije toga ostaje još tri tjedna za intenzivnu potragu za haškim bjeguncima do 10. prosinca, kada će Brammertz podnijeti izvješće o suradnji Srbije s Haškim sudom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
'Iako je pogrešno licitirati s datumima, bili bismo zadovoljni da to (uhićenje) bude i do kraja godine. Činimo sve da Mladić i Goran Hadžić budu locirani. Poduzimamo najintenzivnije aktivnosti koje su do sada vođene", kazao je Ljajić, dodajući da više nitko ne spori volju srbijanskih vlasti da "zatvori hašku knjigu'.
Ljajić je ponovio da bi dobrovoljna Mladićeva predaja bila 'najbolja opcija za sve, i za njega i za državu', ali da za to postoje samo teoretske šanse.
Nadležni ne očekuju nikakve nemire nakon uhićenja Ratka Mladića, dodao je Ljajić, pa čak ni veća okupljanja nezadovoljnih građana, s obzirom da istraživanja pokazuju da se mijenja raspoloženje prema izručenjima. Broj onih koji se zalažu za izručenje Mladića Haškom sudu porastao je s 34 na 38 posto, dok je broj onih koji su protiv izručenja pao sa 45 na 44 posto.
